Vodič za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima – kako iskoristiti poziv za bespovratna sredstva
Zašto su urbani parkovi, perivoji i drvoredi ključni za kvalitetu života u gradovima i zašto ih je Europska unija odlučila značajno financirati? Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je 13. listopada 2025. poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Poziv je namijenjen jedinicama lokalne samouprave (JLS) i jedinicama područne (regionalne) samouprave (JP(R)S) i potiče ih da planiraju i provode projekte kojima se unapređuje prirodna i plava infrastruktura u gradovima.
U ovom vodiču odgovaramo na osnovna pitanja: što je zelena infrastruktura, tko se može prijaviti, koje se aktivnosti sufinanciraju, koliko se bespovratnih sredstava može dobiti te kako pripremiti kvalitetan projektni prijedlog.
Što je zelena infrastruktura i zašto je važna?
Zelena infrastruktura obuhvaća strateški planiranu mrežu prirodnih i poluprirodnih površina te rješenja koja se temelje na prirodi – od urbanih parkova i šuma do riječnih obala, zelenih krovova i fasada. Prema stručnjacima za krajobraznu arhitekturu, tom se infrastrukturom upravlja tako da pruža širok raspon usluga ekosustava i štiti bioraznolikost u ruralnim i urbanim sredinama. Plava infrastruktura (riječni, močvarni, jezerski i morski ekosustavi) često se promatra kao dio zelene infrastrukture jer povećava raspon usluga ekosustava i poboljšava kvalitetu života stanovnika.
Glavne koristi zelene i plave infrastrukture uključuju
Rekreacija i zdravlje – veće mogućnosti za boravak u prirodi i poboljšanje higijenskih uvjeta u gradovima.
Otpornost na klimatske promjene – ublažavanje temperaturnih ekstremâ, smanjenje negativnih utjecaja na klimu i povećanje otpornosti na ekstremne vremenske prilike.
Bioraznolikost i ekosustavi – očuvanje i povećanje bioraznolikosti te pružanje usluga poput filtriranja zraka i vode.
Atraktivnost prostora – stvaranje ugodnih javnih prostora, povećanje vrijednosti nekretnina i privlačnost za turizam.
Europska komisija aktivno podupire planiranje i razvoj zelene infrastrukture kako bi se postigla održiva, klimatski neutralna i zelena Europa. U tom kontekstu Vlada Republike Hrvatske usvojila je Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.–2030., čime se osigurava financijska potpora strateškom planiranju i projektima. Dodatno, Europska agencija za okoliš naglašava da priroda u gradovima pruža usluge ekosustava koje poboljšavaju kvalitetu života građana i nudi troškovno učinkovita rješenja za globalne izazove.
Što donosi poziv “Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima”?
Cilj poziva je realizirati projekte na lokalnoj razini koje su jedinice samouprave definirale u strategijama zelene urbane obnove (SZUO) – dokumentima koji analiziraju postojeće stanje, definiraju ciljeve i mjere za unaprjeđenje zelene i plave infrastrukture te usklađuju planove s Programom razvoja zelene infrastrukture 2021.–2030.
Poziv se vodi kao otvoreni i trajni – podnošenje projektnih prijedloga moguće je od 12. prosinca 2025. u 12:00 sati preko sustava eKohezija, a krajnji rok za dostavu prijedloga je 24. srpnja 2026. u 12:00 sati ili ranije u slučaju iskorištenja raspoloživih sredstava. Poziv se privremeno obustavlja ako zaprimljeni zahtjevi dosegnu 150 % dostupne alokacije.
Zašto je ovaj poziv važan?
Velika alokacija – ukupno je dostupno 71 000 000 € bespovratnih sredstava. Od toga je 7 milijuna eura rezervirano za ulaganja na potpomognutim i brdsko‑planinskim područjima.
Visok intenzitet sufinanciranja – pojedini projekt može dobiti do 85 % sufinanciranja, pri čemu se bespovratna sredstva mogu kretati od 200 000 € do 4 500 000 €. Ova financijska fleksibilnost omogućuje i manjim jedinicama pokretanje projekata.
Jačanje otpornosti – projekti usmjereni na sadnju drvoreda, stvaranje perivoja, izgradnju zelenih krovova, uređenje obala ili obnovu plavih površina doprinose ublažavanju toplinskog otoka, smanjenju poplavnih rizika i podizanju kvalitete života.
Stručna podrška – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nudi tehničku podršku za provjeru usklađenosti projektnih prijedloga i dokumenata. Podrška uključuje analizu projektne ideje, pregled dokumentacije te preporuke za uklanjanje nedostataka. Također, preporučljivo je angažirati i vanjske stručnjake koji su specijalizirani za provođenje i pripremu EU fondova kako bi cijeli proces prijave prošao što brže.
Tko se može prijaviti i koje su aktivnosti prihvatljive?
Prihvatljivi prijavitelji
Sufinanciranje je namijenjeno javnom sektoru. Prijavu može podnijeti:
Jedinica lokalne samouprave (JLS) – gradovi i općine.
Jedinica područne (regionalne) samouprave (JP(R)S)
Partnerstva nisu dopuštena; svaki prijavitelj samostalno provodi projekt i snosi odgovornost za njegovu provedbu.

Prihvatljive aktivnosti
Prema dokumentaciji poziva i sažetku PJR‑a, prihvatljive aktivnosti obuhvaćaju pripremu, provedbu i prateće poslove
Priprema projekata:
izrada novih ili dopuna postojećih Strategija zelene urbane obnove (SZUO)
izrada projektne, tehničke i druge dokumentacije potrebne za provedbu projekata
Provedba projekata zelene infrastrukture:
uređenje ili izgradnja zelene infrastrukture na javnim površinama (perivoji, centralni parkovi, urbane šume, obale jezera i vodotoka, drvoredi, mreže urbanog zelenila, senzorne/kišne vrtove itd.)
uređenje ili izgradnja zelene infrastrukture na građevnim česticama na kojima se nalaze javne i društvene zgrade ili na samim zgradama – primjerice zeleni krovovi i fasade, vrtovi, biciklistička infrastruktura i uređenje okoliša zgrada
stručni i projektantski nadzor te koordinator zaštite na radu.
Ostale aktivnosti:
upravljanje projektom i administracija;
promidžba i vidljivost projekta;
horizontalne aktivnosti (npr. promicanje jednakosti, pristupačnosti)
evidentiranje zelene infrastrukture u Registar zelene infrastrukture
Svaki prijavitelj može podnijeti više projektnih prijedloga, ali svaki prijedlog mora se odnositi na jednu jedinicu lokalne samouprave.
Koliko bespovratnih sredstava možete očekivati?
Ukupna alokacija poziva iznosi 71 milijun eura, a sredstva dolaze iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Ministarstvo je osiguralo da maksimalni intenzitet sufinanciranja iznosi 85 % prihvatljivih troškova. Time se želi olakšati javnim jedinicama pokretanje projekata koji inače ne bi mogli financirati vlastitim proračunom.
Minimalan iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 200 000 €, dok je maksimalan iznos 4 500 000 €. Preporučuje se da prijavitelji realno planiraju budžet na temelju opsega aktivnosti, duljine izvođenja i ukupnih troškova te da vode računa o nepredviđenim troškovima (npr. arheološkim istraživanjima, zamjeni stabala, geotehničkim radovima).
Tablica u nastavku prikazuje osnovne financijske parametre:
Parametar | Vrijednost |
Ukupna alokacija | 71 000 000 € |
Intenzitet sufinanciranja | do 85 % prihvatljivih troškova |
Minimalni iznos po projektu | 200 000 € |
Maksimalni iznos po projektu | 4 500 000 € |
Sredstva za potpomognuta i brdsko‑planinska područja | 7 000 000 € |
Kako pripremiti uspješan projektni prijedlog?
Iako je dostupno dovoljno sredstava, konkurencija među gradovima i županijama bit će velika. Priprema kvalitetne projektne dokumentacije presudna je za prolazak evaluacije.
1. Uskladite projekt sa strategijom zelene urbane obnove
Svaki projekt mora biti povezan s ciljevima i mjerama propisanim u strategiji zelene urbane obnove grada ili općine. Ako strategija još nije izrađena, preporučuje se da prijavitelj najprije izradi ili ažurira strateški dokument (ovo se također financira u okviru poziva). U strategiji treba navesti prioritetne lokacije, analizu stanja, popis planiranih projekata te indikator postignuća. Uključivanje stručnjaka (krajobrazni arhitekti, biolog, urbanisti) povećat će kvalitetu dokumenta.
2. Definirajte jasne ciljeve i pokazatelje
Poziv koristi indikatore kao što su RCO36 (hektari novoizgrađene ili značajno nadograđene zelene infrastrukture) i RCR95 (broj stanovnika koji imaju pristup novoj ili poboljšanoj zelenoj infrastrukturi). Prijavitelj mora navesti ciljane vrijednosti tih pokazatelja u prijavi. Precizno definirani ciljevi (npr. 15 ha novih parkovnih površina ili 30 000 stanovnika obuhvaćenih projektom) pokazuju realističan doseg projekta.
3. Pripremite tehničku dokumentaciju
Upravo projekti koji imaju potpunu projektno‑tehničku dokumentaciju (idejni, glavni i izvedbeni projekt, građevinska dozvola, izvješće o provedenom postupku javne nabave itd.) brže prolaze evaluaciju. U slučaju izgradnje zelenih krovova ili obnova obala, poželjno je imati i geodetske podloge, hidrološke studije te elaborat zaštite okoliša. Osigurajte da se projektne specifikacije drže načela rješenja utemeljenih na prirodi i odabiru autohtonih vrsta te izbjegavanju invazivnih stranih vrsta.
4. Uključite horizontalne principe
Svaki projekt financiran iz EU fondova mora zadovoljiti horizontalna načela: jednakost i nediskriminacija, pristupačnost osobama s invaliditetom, održivi razvoj i dobro upravljanje. Primjerice, projekt izgradnje parka trebao bi predvidjeti pristupačne staze za osobe s invaliditetom, prostor za edukaciju građana i senzorne vrtove za djecu s teškoćama u razvoju. Dokumentacija poziva naglašava da se u okviru projekta mora voditi briga o klimatskoj otpornosti i prilagodbi te smanjenju emisija stakleničkih plinova.
5. Planirajte održavanje i dugoročnu održivost
Kriteriji odabira projekata uključuju procjenu održivosti. Prijavitelji moraju pokazati da će izgrađeni parkovi, drvoredi ili zelene fasade biti adekvatno održavani tijekom najmanje pet godina nakon završetka projekta. To podrazumijeva financijski plan za održavanje, edukaciju komunalnih službi, uključivanje lokalne zajednice i uspostavu registra zelene infrastrukture.
6. Koristite dostupnu stručnu podršku
Iskoristite tehničku podršku stručnjaka koji su specijalizirani za pripremu i provođenje EU projekata. Naš Tim s dugogodišnjim iskustvom Vam može pomoći u što boljoj i bržoj realizaciji projekata.
Zaključak
Poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ pruža jedinstvenu priliku gradovima i županijama da uz visok postotak sufinanciranja unaprijede kvalitetu života svojih stanovnika, osiguraju otpornost na klimatske promjene i doprinesu ciljevima Europske unije. Kroz pripremu strategija zelene urbane obnove, izradu projektne dokumentacije i provedbu konkretnih projekata moguće je stvoriti mrežu parkova, drvoreda, zelenih krovova i obala koja će smanjiti toplinski stres, poboljšati zdravlje i povećati bioraznolikost.
Za uspjeh je ključno kvalitetno planiranje – od analize postojećeg stanja i izrade strategija do pravovremene pripreme dokumentacije i osiguravanja održivosti. Logička Matrica vam stoji na raspolaganju.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koliko projektnih prijedloga smije podnijeti jedan prijavitelj? Jedan prijavitelj može podnijeti više prijedloga, ali svaki se odnosi na jednu jedinicu lokalne samouprave.
Što ako moja općina nema strategiju zelene urbane obnove? Izrada nove ili dopuna postojeće strategije prihvatljiva je aktivnost, pa strategiju možete izraditi u sklopu projekta.
Jesu li partnerstva dozvoljena?Ne. Projekt provodi samo prijavitelj – partnerstva s drugim JLS‑ovima ili tvrtkama nisu dopuštena. Međutim, moguće je angažirati stručnjake kroz javnu nabavu.
Jesu li troškovi izrade projektne dokumentacije prihvatljivi? Da. Troškovi izrade projektne i tehničke dokumentacije prihvatljivi su u fazi pripreme.
Koje se vremensko razdoblje financira? Sve aktivnosti moraju biti provedene u okviru programskog razdoblja 2021.–2027. Projekti se mogu nastaviti i nakon isteka poziva, ali troškovi nastali nakon 31. prosinca 2029. neće se moći priznati.
Kako se vrši evaluacija projekata? Nadležna tijela primjenjuju kriterije vezane uz usklađenost s ciljevima poziva, kvalitetu projektne dokumentacije, utjecaj na okoliš, doprinos klimatskoj otpornosti i socijalnu uključenost. Preporučuje se da se projekt jasno uklopi u prioritetne mjere SZUO i da sadrži pokazatelje koji dokazuju očekivani doprinos (npr. površina novih parkova ili broj korisnika). Također se vrednuje dokazano iskustvo prijavitelja u provedbi EU projekata.
Dodatni sažetak poziva za preuzimanje:
Izvor poziva: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=d36287cf-a877-4dcb-af79-7b15062cab15



