Europska unija stoji na pragu transformacije koja će redefinirati ravnotežu između njenih regija. Nova kohezijska politika, usmjerena na smanjenje ekonomskih razlika i podršku održivom razvoju, kombinira ambiciozne zelene ciljeve s digitalnom revolucijom, nudeći pritom fleksibilnije mehanizme za regije koje zaostaju.

Naglasak će biti na konkretnim rezultatima — od smanjenja emisija do povećanja zaposlenosti — EU želi preusmjeriti sredstva prema projektima koji mijenjaju stvarnost, a ne samo popunjavaju proračune. Kako će reformirana politika poticati inovacije u ruralnim područjima, zašto države članice moraju "zaraditi" fondove kroz jasne reforme, i hoće li proširenje na zemlje poput Ukrajine oslabiti postojeće članice? Otkrivamo kako Bruxelles planira izgraditi Europu bez periferije.

Budućnost kohezijske politike Europske unije odredit će ključne smjernice za budući razvoj regija unutar EU, kako bi se smanjile ekonomske i društvene nejednakosti i osigurala ravnoteža između razvijenih i manje razvijenih područja. Kohezijska politika neće biti samo odgovor na trenutne izazove, nego i temelj za dugoročni održivi razvoj EU. Evo nekoliko ključnih smjerova buduće kohezijske politike:

1. Učinkovitija raspodjela sredstava

Buduća kohezijska politika bit će usmjerena na veću usmjerenost i učinkovitost u raspodjeli sredstava. Povećat će se značaj provođenja reformi i ispunjavanja preduvjeta kao uvjeta za dobivanje sredstava, čime će se potaknuti bolje upravljanje fondovima. Programi će biti usmjereniji prema konkretnoj proizvodnoj i ekonomskoj konkurentnosti, uključujući tehnologiju, inovacije i digitalizaciju.

• Veći naglasak na rezultatima: Umjesto financiranja općih aktivnosti, buduća politika će preferirati projekte koji pokazuju konkretne rezultate, kao što su povećanje zaposlenosti, smanjenje emisija, jačanje digitalnih kapaciteta ili povećanje konkurentnosti.

• Nacionalni planovi i preduvjeti: Države će morati razviti jasne nacionalne i regionalne strategije koje uključuju uvođenje novih preduvjeta za financiranje, kako bi se osigurao dugoročni razvoj.

2. Integracija zelenih i digitalnih ciljeva

Kohezijska politika u budućnosti bit će usklađena s zelena tranzicijom i digitalizacijom.

• Zeleni ciljevi: EU će nastaviti ulagati u projekte koji pridonoose održivosti, poput obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, smanjenja emisija ugljičnog dioksida, zaštite bioraznolikosti i gospodarenja otpadom. Svaki projekt financiran iz EU fondova mora biti u skladu s ciljevima EU Zelenog plana.

• Digitalna transformacija: Povećat će se financijska sredstva za projekte koji promoviraju digitalnu transformaciju, uključujući e-upravu, digitalne vještine, te povezivanje ruralnih i urbanih područja s internetom visokih brzina (5G, optičke mreže).

3. Personalizacija i fleksibilnost

Kohezijska politika bit će fleksibilnija i prilagodljivija potrebama svakog pojedinog područja. S obzirom na različite izazove s kojima se suočavaju regije u EU-u, financijska sredstva će biti usmjerenija prema specifičnim potrebama.

• Prilagođeni pristup: Regije i gradovi moći će oblikovati projekte koji bolje odgovaraju njihovim potrebama, dok će država članica imati veću autonomiju u dizajniranju politika i provedbi programa.

• Mogućnost prilagodbe: Kohezijska politika bit će usmjerena prema mogućnosti brže prilagodbe trenutačnim krizama, poput energetske krize ili migracija, omogućujući bržu alokaciju sredstava za hitne mjere.

4. Poticanje inovacija i konkurentnosti

Budućnost kohezijske politike bit će usmjerena na povećanje konkurentnosti EU na globalnom tržištu. EU će financirati projekte koji potiču inovacije, istraživanje i razvoj (R&D), te nove industrijske sektore poput umjetničke inteligencije, zelene tehnologije i biotehnologije.

• Podrška malim i srednjim poduzećima (SME): SME će dobiti veće financijske poticaje za digitalnu i zelenu transformaciju, kao i za povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu.

• Obrazovanje i istraživanje: Poticanje ulaganja u istraživanje i obrazovanje bit će ključna za postizanje dugoročne konkurentnosti EU-a. Kohezijski fondovi bit će usmjereni na izgradnju infrastrukture za obrazovanje i istraživanje.

  
  

5. Jednostavniji i učinkovitiji administrativni okvir

Za bolju implementaciju, kohezijska politika bit će usmjerena na p pojednostavljenje administrativnih procedura. To uključuje smanjenje birokratskih prepreka, uvođenje digitalnih platformi za prijavu i upravljanje projektima, te optimizaciju izvještavanja i evaluacije.

• Veća transparentnost: Digitalizacija cijelog procesa financiranja, praćenja i izvještavanja omogućit će veću transparentnost i lakše upravljanje projektima.

• Brži procesi odobravanja: Uvođenje fleksibilnijih i bržih pravila za odobravanje projekata, što omogućuje bržu implementaciju i ispunjavanje ciljeva.

6. Povećan fokus na socijalnu koheziju

Osim ekonomskog aspekta, buduća kohezijska politika bit će usmjerena na smanjenje socijalnih i teritorijalnih nejednakosti unutar EU-a. Ovo uključuje projekte koji se bave zapošljavanjem, obrazovanjem, socijalnim uključivanjem i borbom protiv siromaštva.

• Regije koje zaostaju u razvoju bit će prioritet, s posebnim naglaskom na ruralna područja, gdje će EU ulagati u stvaranje radnih mjesta i infrastrukturne projekte, kako bi se smanjile regionalne razlike u životnom standardu.

• Socijalna politika: Podrška će biti pružena i uvođenju socijalnih inovacija, te pružanju pomoći socijalno ugroženim skupinama (migranti, starije osobe, osobe s invaliditetom, dugoročno nezaposleni).

7. Regionalno proširenje EU-a

Buduća kohezijska politika neće se odnositi samo na države članice EU-a, nego i na zemlje u procesu pristupanja, poput Ukrajine i država zapadnog Balkana.

• Proširenje i integracija: EU će financirati projekte koji su ključni za prilagodbu novih članica, uključujući infrastrukturne projekte, pravne i administrativne reforme, kao i socijalnu integraciju.

Zaključak

Budućnost kohezijske politike EU-a bit će usmjerena na jačanje konkurentnosti, održivosti i socijalne kohezije unutar Unije. Ulaganje u digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju, smanjenje regionalnih nejednakosti, i poticanje inovacija bit će ključne komponente ove politike. Sve će to biti omogućeno kroz veću fleksibilnost, pojednostavljene administrativne procedure i preciznije usmjerene fondove za postizanje konkretnih, mjerljivih rezultata.

Pratite nas na društvenim mrežama

Prijavite se na naši stručni webinar: