Europska komisija je pokrenula postupak povrede čime je Hrvatska suočena s financijskim sankcijama zbog neprovođenja mjera propisanih Direktivom o staništima za praćenje i sprječavanje usputnog ulova zaštićenih vrsta kao što su kitovi, morske kornjače i morske ptice ribarskim plovilima u Jadranu.
Europska komisija je pokrenula postupak zbog povrede upućivanjem službene opomene Hrvatskoj jer nije provela mjere propisane Direktivom o staništima kako bi se pratio i spriječio usputni ulov kitova, morskih kornjača i morskih ptica ribarskim plovilima. Usputni ulov je slučajno hvatanje neciljanih vrsta tijekom ribolovnih aktivnosti. Na temelju Direktive o staništima države članice dužne su pratiti slučajno hvatanje i ubijanje strogo zaštićenih vrsta i osiguravati da nema znatan negativan utjecaj na te vrste. Osim toga, države članice moraju poduzimati potrebne korake kako bi izbjegle znatno uznemiravanje zaštićenih vrsta na područjima mreže Natura 2000 i pratiti stanje očuvanosti zaštićenih vrsta. Hrvatska nije uspostavila sustav za praćenje slučajnog hvatanja i ubijanja zaštićenih vrsta na temelju Direktive o staništima tijekom ribolova. Usto, Hrvatska nije zaštitila glavatu želvu od znatnog negativnog utjecaja usputnog ulova niti je poduzela potrebne mjere da se izbjegne znatno uznemiravanje određenih morskih ptica na dva područja mreže Natura 2000 određena za njihovu zaštitu. Naposljetku, Hrvatska nije provela nadzor stanja očuvanosti nekoliko zaštićenih vrsta. Stoga Komisija upućuje službenu opomenu Hrvatskoj, koja ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje što znači da postupak prelazi u ozbiljniju fazu.
Koje životinje štitimo u Jadranu
Jasno je zašto štitimo životinje, neophodne su za zdravu i uravnoteženu prirodu koju ne možemo nadomjestiti. Kitovi na koje nas upozorava Europska komisija ne žive izvorno u Jadranu, ali svi kitovi koji uđu u Jadran su zaštićeni odredbama EU, time i Hrvatske. Kitovi su sisavci, a među sisavcima koji žive u Jadranu su sredozemna medvjedica kojih u Sredozemlju ima samo, procjenjuje se dvije stotine. Prije 65 godina je blizu otoka Visa uhvaćena posljednja sredozemna medvjedica u Jadranu, a navodno se pojavila prije dvije godine na samom jugu Jadranskog mora. No, u Jadranu žive obični dupini, njih oko pedesetak se prati u akvatoriju Kornatskih otoka od 2015., dok je najčešća vrsta dobri dupin kojih u Jadranu živi oko deset tisuća. Glavata i zelena želva te sedmopruga usminjača su tri vrste kornjača, vodenih gmazova koje žive u Jadranu. Na svijetu živi samo sedam vrsta kornjača te je činjenica da tri vrste žive u Jadranu dovoljan razlog da budu zaštićene. Uz to, u Hrvatskoj živi oko 400 vrsta ptica, od kojih su 27 morske ptice. Samo desetak vrsta ih se stalno gnijezdi, a ostale se pojavljuju povremeno pri selidbi ili zimovanju. S obzirom da su izložene stalnom i dalekom letenju preko olujnog mora, morske su ptice izvrsni letači naučeni na snažne vjetrove i po tome se mogu mjeriti samo s visokoplaninskim pticama.
Što ako ne poslušamo Komisiju
Ključno što nas obavezuje na zaštitu biljnih i životinjskih vrsta navedeno je u Direktivi još 1992. godine. Tada je određeno da je zabranjen svaki oblik namjernog, ali i slučajnog hvatanja ili ubijanja, uznemiravanja, a osobito ako je to u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, uzimanje ili uništavanje jaja iz divljine, kao i uništavanje ili oštećivanja lokaliteta za razmnožavanje ili odmor. Države članice obavezne su uspostaviti sustav praćenja slučajnog hvatanja i ubijanja životinjskih vrsta.
U ovom slučaju, Europska komisija pokrenula je postupak protiv Hrvatske time što nas je službeno opomenula i dala rok od dva mjeseca da ispravimo propust i uvedemo mjere zaštite navedenih životinjskih vrsta. Ako Hrvatska u konačnici ne surađuje i ne ispuni svoje obaveze, Europska komisija nas može prijaviti Sudu Europske unije i pred njim pokrenuti postupak protiv Hrvatske. Pritom, može zatražiti i izricanje financijskih sankcija zbog nepoštivanja odredbi i nesuradnje s Europskom komisijom. Ovo, istina, nije prva opomena i Hrvatska nije jedina zemlja koju se opominje. Riječ je o uobičajenoj proceduri i postupku koji je potrebno ozbiljno shvatiti kako bi se izbjegle krajnje situacije i radikalne mjere na koje smo pristali pristupom u EU.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu
Prijavite se na naš stručni webinar:
Pogledajte našu listu aktualnih EU natječaja i poziva za bespovratno financiranje:
Comments