top of page

Iskorištavanje EU fondova: Zašto Hrvatska gubi milijarde?

Iako je Hrvatska druga najbolja članica EU po formalnoj apsorpciji sredstava, ali značajno zaostajemo u njihovom stvarnom iskorištavanju. Komplicirana administracija, kašnjenje u provedbi projekata te nedostatak jasne strategije glavni su razlozi iskorištavanje EU fondova je nisko. Potrebno je hitno djelovanje i veće uključivanje privatnog sektora kako bismo maksimalno iskoristili sredstva i potaknuli gospodarski rast.

Hrpa papira i dokumenata na stolu s euro novcem i satom, u pozadini zgužvana zastava Europske unije, simbolizira probleme u korištenju EU fondova.
EU fondovi i administrativni kaos u Hrvatskoj

Kako povećati iskorištavanje EU fondova u Hrvatskoj?


Prošlogodišnjom odlukom Vlade te nakon toga EK i prošli mjesec odlukom Vijeća Europe Hrvatskoj su odobrene izmjene NPOO-a. Na taj način je omogućena prilagodba ciljeva kod 30 mjera i prenamjena sredstava kako bi se ostvario veći učinak i izvedivost. Time se omogućilo brže uključivanje privatnog sektora u provedbu Plana i potvrdila nužnost fleksibilnog pristupa. Možda će ovakav pristup pomoći da nešto uspješnije realiziramo nacionalni plan oporavka i otpornosti koji se sada, godinu dana do kraja roka za postizanje pokazatelja nalazi na razini od tek 36 posto. Ostalih 64 posto potrebno je ispuniti u preostalom kratkom roku, a to, s obzirom na do sada pokazanom, neće biti jednostavan zadatak. Mi smo, naime, nakon četiri godine korištenja sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira, iskoristili tek 5,7 posto ukupno alociranih sredstava. Podsjetimo, provedbeno razdoblje Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. traje do kraja 2029. godine. Stoga je struka upozorila da je potrebno, ako ne postoji sigurnost da će država završiti velike infrastrukturne projekte na vrijeme, dio alokacije usmjeriti prema projektima u privatnom sektoru, onima koji imaju visoku razinu pripremljenosti i kapacitete za realizaciju. 


Realni sektor na čekanju

Radnici u zaštitnim prslucima i kacigama u proizvodnom pogonu, uz projektne planove i znak EU fondova, simboliziraju povezivanje realnog sektora i europskih sredstava.
Privatni sektor i EU fondovi - ključ za gospodarski rast

Uključivanje realnog sektora u provedbu Plana, smatra HUP, pomogla bi iskorištavanju sredstava i omogućila privatnom sektoru aktivnije sudjelovanje u gospodarskom rastu, otvaranju i očuvanju radnih mjesta, te, u konačnici, stvarno jačanje otpornosti i konkurentnosti gospodarstva. Naime, privatni sektor ima ogromnu količinu spremnih projekata čija bi se realizacija mogla izvesti u kratkom vremenu i na taj način iskoristiti jedinstvena prilika za gospodarstvo. Mi smo, naime, u europski proračun uplatili oko 5,76 milijardi eura od ulaska u EU prije dvanaest godina, a u tom smo periodu povukli više od 21 milijarde eura. Neto plus iznosi 15,24 milijarde eura i često se hvalimo tim podacima. Istodobno smo izuzetno uspješni u formalnoj apsorpciji, ugovorili smo više od 13 milijardi, 20 posto više od dodijeljene alokacije sredstava. Isplaćeno je oko 99 posto sredstava, a ovjereno nešto više, no riječ je o praksi ugovaranje više od dostupnih sredstava kako bi se kompenzirali mogući gubici neuspješnih projekata. Statistika navodi da smo do kraja 2024. primili više od 60 posto dodijeljenih sredstava, ali smo iskoristili pola od toga, 30 posto. Jedini zaključak je da zaostajemo u realizaciji, a realizacija znači ispunjenje reformskih ciljeva, iako je isplata od strane Europske komisije išla vrlo uredno. Istodobno je do kraja srpnja prošle godine Hrvatska ispunila svih 157 planiranih reformskih i investicijskih ciljeva i isplaćeno nam je pet tranši sredstava. Hrvatska je po raznim pokazateljima, druga članica EU po korištenju sredstava. Ali… 


Brojke govore ono što ne želimo čuti

Napušteno gradilište s plakatom EU fondova, praznim skelama i planovima na stolu, simbolizira probleme i kašnjenja u provedbi europskih projekata.
Zastoj projekata financiranih iz EU fondova u Hrvatskoj

Eurostat u svojim analizama navodi da spadamo među države koje su potrošile manje od već navedenih 30 posto sredstava NPOO-a, a to znači da smo s brojnim projektima još uvijek u fazi pripreme, javne nabave ili početne implementacije, a u javnosti se barata podacima prema kojima se krajnjim korisnicima isplatilo tek oko tri ili četiri posto. Upitna je i realizacija ključnih reformi kao što je digitalizacija javne uprave i upravljanje državnim tvrtkama. S obzirom da države dobivaju sredstava iz EU fondova tek nakon što dokažu da su provele reforme i ispunile ciljeve, osigurani novac nije došao do korisnika, a samim time nisu realizirani ni potrebni preduvjeti, projekti koji su trebali unaprijediti stanje u energetici, mobilnosti, zelenoj tranziciji, zdravstvu i drugim područjima. Drugim riječima, uspješnost u pisanju izvještaja treba pretočiti i u realizaciju projekata, zacrtanih ciljeva i reformi. Struka ističe kako nas u realizaciji usporava sporost objave poziva, komplicirana administracija i nedostatak strateškog planiranja, a to za posljedicu donosi kašnjenje u povlačenju EU sredstava.  S obzirom na dosadašnju praksu, realno nam prijeti da velik dio alociranih sredstava uopće nećemo iskoristiti nego će automatizmom biti vraćena, a Hrvatska će propustiti veliku priliku za stabilizaciju i rast gospodarstva. 

Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu

Pratite nas na društvenim mrežama Facebook i Linked In

Aktualni EU pozivi:



EU sutra - što nas očekuje od 2028.



Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:



Comentarios


bottom of page