Otvoren novi EU natječaj: Obnova i opremanje srednjih škola

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je poziv za obnovu i opremanje srednjih škola s ciljem poboljšanja uvjeta obrazovanja u Hrvatskoj. Na natječaj vrijedan 7,2 milijuna eura osnivači obrazovnih ustanova mogu se prijaviti do 25. svibnja i ostvariti značajna bespovratna sredstva. U nastavku saznajte tko je sve prihvatljiv prijavitelj, koje se aktivnosti financiraju te kako ovaj projekt doprinosi reformi i većem upisu učenika u gimnazijske programe. 

Sredstva iz EU fondova namijenjena su za modernizaciju i opremanje učionica srednjih škola.

Uvjeti natječaja: Obnova i opremanje srednjih škola

Prije nekoliko dana je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo poziv za obnovu i opremanje učionica srednjih škola. Natječaj ima izuzetno kratak rok, prijave se primaju do 25. svibnja, a ukupan iznos sredstava iznosi 7,2 milijuna eura pri čemu je minimalni iznos sredstava 10 tisuća eura, a maksimalni iznos bespovratnih sredstava može biti do 2,4 milijuna eura. Na natječaj se mogu prijaviti jedinice regionalne područne samouprave, Grad Zagreb i RH kao osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost srednjeg obrazovanja. Sredstva iz poziva mogu se koristiti za obnovu i opremanje srednjih škola kako bi se povećao obuhvat gimnazijskim programima. Naime, gimnazijske programe kojima je svrha daljnji nastavak obrazovanja, pohađa oko 30 posto učenika u Hrvatskoj što je među najnižim udjelom u odnosu na prosjek država članica EU-a od 52 posto. 

Ključne informacije natječaja

Financijska alokacija i rok	Ukupan iznos je 7,2 milijuna eura (od 10 tisuća do 2,4 milijuna po projektu), a prijave su do 25. svibnja.
Svrha poziva	Povećanje udjela učenika u gimnazijskim programima sa sadašnjih 30% boljim uvjetima obrazovanja.
Učenici u strukovnim školama	Čak 70% učenika pohađa strukovne programe obrazovanja.
Socioekonomski utjecaj	Učenici s boljim socioekonomskim položajem u pravilu pohađaju gimnazije.
Cilj reformskih intervencija	Veća stopa sudjelovanja u gimnazijama i posljedično viša stopa završetka visokog obrazovanja.
Prihvatljive aktivnosti	Opremanje, obnova, izrada dokumentacije, usluge stručnjaka te usluge nadzora.

Trenutno stanje obrazovnog sustava u Hrvatskoj

Gimnazijske programe trenutno pohađa tek oko 30 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj.

Učenici četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih programa svoju završnost stječu izradom i obranom završnog rada, a ako žele prohodnost prema visokom obrazovanju obvezno polažu i ispite državne mature. U ljetnom roku 2020., 83 posto učenika strukovnih škola prijavilo je ispite državne mature, 67 posto ih je položilo, a 61 posto je nastavilo visoko obrazovanje – iz čega je razvidno da Hrvatska producira kadrove u strukovnom obrazovanju koji završavaju pretežito u visokom obrazovanju. 

Razlike između gimnazijskih i strukovnih programa

Broj upisanih učenika u gimnazijske programe u odnosu na ukupan broj upisanih učenika u srednjoškolske programe izrazito varira od županije do županije - u Gradu Zagrebu 37,33 posto učenika pohađa gimnazijske programe dok je taj postotak sve manji u ekonomski slabijim županijama. Uzmemo li za primjer Bjelovarskobilogorsku županiju, tamo svega 18,52 posto učenika pohađa gimnazijske programe. Strukovne programe obrazovanja pohađa 70 posto učenika, što je jedan od najvećih udjela učenika na višoj srednjoškolskoj razini strukovnoga obrazovanja u Europi.

Utjecaj socioekonomskog statusa na izbor škole

Međutim, prema prvim analizama o odustajanju od visokog obrazovanja, evidentno je da značajan udio u napuštanju čine upravo studenti koji dolaze iz strukovnih škola. Rezultati studije Education at a Glance iz 2023. godine Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD, pokazuju da u većini zemalja visoko obrazovanje uspješnije završavaju učenici iz općeg obrazovanja. Rezultati međunarodnog istraživanja PISA iz 2018. pokazali su da u Hrvatskoj učenici s boljim socioekonomskim položajem i roditeljima koji i sami imaju više razine obrazovanja u pravilu pohađaju gimnazijske programe i ostvaruju bolje rezultate. Isto tako, učenici slabijeg socioekonomskog položaja čine veliku većinu učenika četverogodišnjih i trogodišnjih škola u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. 

Zašto Hrvatska priprema reformske intervencije?

U skladu s Preporukama HZZ-a za obrazovnu i upisnu politiku kao suficitarni programi, odnosno programi za čijim je kompetencijama potražnja manja od ponude, posebno često se navode četverogodišnji programi iz strukovnog sektora ekonomije i trgovine - ekonomisti, komercijalisti, poslovni tajnici, upravni referenti te hotelijersko-turistički tehničari. Međutim, zbog neusklađene ponude obrazovnih programa i potreba tržišta rada, najveći broj učenika koji upisuju strukovne programe odlučuje se upravo za suficitarne četverogodišnje programe. Te programe upisuju učenici s dobrim obrazovnim rezultatima što je u prosjeku 63 boda od maksimalnih 80, koji bi imali kompetencije i za uspješno svladavanje gimnazijskih programa. Uzimajući u obzir navedeno, a s ciljem poboljšanja općeg srednjeg obrazovanja te modernizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, planirane su reformske intervencije. Reformske intervencije obuhvaćaju veću stopu sudjelovanja u gimnazijskim programima, što će posljedično pozitivno utjecati na stopu završetka visokog obrazovanja koja je također niska u odnosu na prosjek EU. Uz to, intervencije su namijenjene i optimizaciji, racionalizaciju i prilagodbi strukovnih obrazovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva, odnosno smanjivanju suficitarnih strukovnih programa.

Nužnost povećanja kapaciteta

Nedostatni infrastrukturni kapaciteti za povećanje obuhvata i unaprjeđenje kvalitete nastave odnose se i na gimnazije kojih nešto više od 60 posto organizira nastavu u smjenama a obuhvaća preko 70 posto gimnazijalaca. Kako bi se osiguralo povećanje obuhvata nužno je povećati infrastrukturne kapacitete prenamjenom postojećih strukovnih učionica. Istovremeno će se nastaviti s reformom strukovnog obrazovanja usmjerenoj na povećanje relevantnosti, a koja će uzeti u obzir i regionalne potrebe te okrupnjavanje postojećih strukovnih programa. 

Prihvatljive aktivnosti: Na što možete utrošiti sredstva?

Prihvatljivi troškovi uključuju građevinske radove, opremanje i izradu projektne dokumentacije.

Izrada projektno-tehničke i studijske dokumentacije potrebne za obnovu i opremanje učionica predstavlja jednu od prihvatljivih aktivnosti. To znači da se sredstvima mogu plaćati usluge stručnjaka za izradu dokumentacije potrebne za izvođenje radova obnove i opremanja, projekta opremanja, troškovnika, elaborata i druge dokumentacije, uključujući dokumentaciju povezanu sa zahtjevima prilagodbe klimatskim promjenama i načelom DNSH, ako je primjenjivo.

Usluge projektantskog i stručnog nadzora nad izvedbom radova i opremanjem mogu isto tako biti plaćene sredstvima iz poziva kao i usluge koordinatora zaštite na radu kada je primjenjivo, ali i usluge pripreme i provedbe postupaka javne nabave te usluge upravljanja projektom i administracije. Radovi obnove spadaju u prihvatljive troškove, što znači izvedba građevinskih i/ili obrtničkih, i/ili instalaterskih i drugih radova unutar postojeće građevine i njezinih gabarita, odnosno na radove potrebne za obnovu učionica za izvođenje gimnazijskog programa te zbrinjavanje otpada nastalog izvođenjem tih radova.

Opremanje, odnosno nabava opreme, edukativnih materijala i namještaja za potrebe provedbe srednjoškolskog obrazovanja, unutarnjih prostora i vanjskih igrališta također spada u prihvatljive troškove. Promidžba i vidljivost su aktivnosti koje spadaju u prihvatljive troškove ako se odnose na promidžbu i vidljivost operacije s ciljem podizanja vidljivosti projektnih aktivnosti i financiranja EU-a.

Često postavljena pitanja - FAQ

Tko se može prijaviti na natječaj za obnova i opremanje srednjih škola?

Na natječaj se mogu prijaviti jedinice regionalne područne samouprave, Grad Zagreb i Republika Hrvatska kao osnivači javnih ustanova za srednje obrazovanje. 

Koji je krajnji rok za podnošenje projektnih prijava?

Sve projektne prijave mogu se podnijeti do 25. svibnja ove godine. 

Koliki je maksimalni iznos bespovratnih sredstava po projektu?

Prijaviteljima je po projektu na raspolaganju od minimalno 10 tisuća eura do maksimalno 2,4 milijuna eura. 

Koji je glavni razlog objave ovog poziva?

Svrha je poboljšanje uvjeta obrazovanja kako bi se povećao broj učenika u gimnazijskim programima, s obzirom na to da ih u Hrvatskoj pohađa oko 30 posto učenika, što je ispod EU prosjeka od 52 posto. 

Financira li natječaj samo građevinske radove?

Ne, osim radova obnove infrastrukture i zbrinjavanja otpada, sredstva se mogu koristiti i za izradu dokumentacije, opremanje učionica, nadzor te promidžbu. 

Kako odabir škole utječe na završetak visokog obrazovanja?

Analize pokazuju da značajan udio studenata koji odustaju od visokog obrazovanja dolazi upravo iz strukovnih škola, dok učenici iz općeg obrazovanja uspješnije završavaju fakultete. 

Gdje mogu dobiti više informacija o ovom natječaju?

Svi zainteresirani za više detalja i pomoć oko pripreme prijava mogu se javiti na e-mail: info@logickamatrica.eu ili preko upita na našoj web stranici.