Opomene Europske komisije Hrvatskoj: Šest upozorenja zbog kašnjenja
- Logička matrica
- prije 5 dana
- 4 min čitanja
Europska komisija uputila je siječanjski paket od šest službenih opomena Hrvatskoj zbog neispunjavanja obveza u prenošenju ključnih EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Od zaštite potrošača i prava pacijenata do proračunske discipline i klimatskih ciljeva, ovi propusti aktivirali su rok od dva mjeseca za ispravak nepravilnosti. Saznajte koje promjene Hrvatska mora hitno uvesti kako bi izbjegla postupke pred Sudom EU.

Opomene Europske komisije Hrvatskoj: Pregled
Područje opomene | Ključni razlog kašnjenja | Druge države pod opomenom |
Potrošački krediti | Nepotpuno prenošenje direktive o transparentnosti | 23 države |
Financijske usluge | Nedostatak "gumba za odustajanje" za online kupnju | 21 država |
Proračunska direktiva | Objava fiskalnih podataka i javno računovodstvo | 15 država |
Energetska povelja | Neusklađenost s klimatskim ciljevima EU | 16 država |
Transportni sustavi | Neprenošenje direktive o mobilnosti i aplikacijama | 20 država |
Hrana, buka i pacijenti | Pojednostavljenje zahtjeva za izvješćivanje | 12 država |
Što znače službene opomene Europske komisije?
Europska komisija poslala je Hrvatskoj šest službenih opomena u okviru siječanjskog paketa povreda europske pravne stečevine. Riječ je o opomenama kao prvom koraku koji se poduzima protiv određene države ako ne uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU. Postupci započinju opomenom i davanjem roka od dva mjeseca državi da izvrši svoje obaveze, a nakon toga, ako država ne ispuni obaveze Komisija izdaje obrazloženo mišljenje te na kraju pokreće postupak protiv države pred Sudom EU.
Hrvatska je jedna od 23 države članice koje su dobile opomenu zbog toga što nisu obavijestile Komisiju da su u potpunosti prenijele u svoja zakonodavstva direktivu o ugovorima o potrošačkim kreditima. Svrha direktive je poboljšati zaštitu potrošača na kreditnom tržištu, između ostalog, osiguravanjem transparentnosti i pravednosti u kreditnim transakcijama u svim državama članicama. Sve su države članice imale rok do 20. studenog 2025. za prenošenje direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo, ali 23 države članice, među njima i Hrvatska nisu ispunile svoju obavezu čak ni do kraja siječnja. Hrvatska se u siječanjskom paketu nalazi i među 12 država članica kojima je Komisija poslala službenu opomenu jer nisu dostavile nacionalne mjere iz direktive kojom se pojednostavljuju zahtjevi za izvješćivanje u područjima hrane i sastojaka hrane, buke na otvorenom, prava pacijenata i radio opreme.
Zaštita potrošača: Od kredita do "gumba za odustajanje"

Uz to, Komisija je odlučila pokrenuti postupke protiv država, njih ukupno 21, uključujući Hrvatsku, zbog toga što nisu u svoje zakonodavstvo prenijele Direktivu o ugovorima o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu. Tom se direktivom utvrđuju pravila kojima se poboljšava razina zaštite potrošača za financijske usluge koje se prodaju na daljinu, primjerice telefonom ili online, posebno uvođenjem "gumba za odustajanje" koji potrošačima omogućuje odustajanje od ugovora jednim klikom. Rok za prenošenje odredbi Direktive istekao je 19. prosinca prošle godine.
Proračunska pravila i javno računovodstvo
Od Hrvatske i ostalih članica EU se zahtijevalo da u svoje zakonodavstvo prenesu odredbe iz proračunske direktive. Riječ je o direktivi koja zahtijeva provođenje javnih računovodstvenih sustava koji generiraju obračunske podatke potrebne za Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa. Također se tražila i objava svih relevantnih fiskalnih podataka, uspostava neovisne fiskalne institucije i razmatranje, u mogućoj mjeri, makrofiskalnih utjecaja klimatskih promjena u godišnjim i višegodišnjim proračunskim planovima. Međutim, 15 država članica, među kojima je i Hrvatska nisu to učinile pa ih je Komisija opomenula. Direktiva je, između ostalog, donesena kako bi se osiguralo poštivanje obveza iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije u području proračunske politike, posebno u pogledu izbjegavanja prekomjernih državnih deficita.
Energetska povelja i ekološki standardi
Hrvatska se nalazi i među 16 država članica koje su dobile opomenu jer se nisu povukle iz Ugovora o energetskoj povelji. Riječ je o multilateralnom sporazumu iz 1998. godine i sadrži, između ostalih, odredbe o zaštiti ulaganja, rješavanju sporova te tranzitu i trgovini u energetskom sektoru. Međutim, EU i Euroatom su smatraju da taj ugovor više nije u skladu s klimatskim ciljevima EU-a u okviru europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma, uglavnom zbog zabrinutosti u pogledu ulaganja u fosilna goriva pa su se povukli iz Povelje. Budući da su trgovina i ulaganja u isključivoj nadležnosti EU-a, Komisija je pozvala države da se bez odgađanja povuku iz Ugovora o energetskoj povelji.
Inteligentni transportni sustavi i prava pacijenata
Dodatno, dvadeset država članica, među njima i Hrvatska, dobile su opomenu jer nisu prenijele direktivu o inteligentnim transportnim sustavima. Direktiva je odgovor na pojavu novih mogućnosti cestovne mobilnosti, aplikacija za mobilnost te povezane i automatizirane mobilnosti. Službene opomene su, kako smo naveli prvi od tri koraka u postupku povrede prava EU-a, a krajnji je upućivanje predmeta Sudu EU. No, praksa je pokazala da se većina predmeta riješi prije no što dođe ne Sud.
FAQ - Često postavljena pitanja
Što točno znači opomena Europske komisije nekoj državi?
To je prvi formalni korak u postupku povrede prava EU koji se poduzima kada država ne uskladi svoje zakone s europskim standardima
Koji je rok za odgovor na opomene Europske komisije Hrvatskoj?
Hrvatska ima rok od točno dva mjeseca da ispuni svoje obaveze ili pruži valjano obrazloženje
Što je to "gumb za odustajanje" u financijskim uslugama?
To je obveza iz Direktive o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu koja potrošačima omogućuje raskid ugovora online jednim klikom.
Zašto se Hrvatska mora povući iz Ugovora o energetskoj povelji?
Zato što taj ugovor iz 1998. više nije u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima Europskog zelenog plana zbog fokusa na fosilna goriva.
Koje su posljedice ako Hrvatska ne postupi po opomenama?
Ako se obveze ne izvrše, EK izdaje obrazloženo mišljenje, a u konačnici može pokrenuti postupak pred Sudom EU.
Završavaju li svi ovakvi postupci na Sudu EU?
Ne, praksa pokazuje da se velika većina predmeta riješi u komunikaciji s Komisijom prije nego što uopće dođu do Suda.
Na što se odnosi direktiva o inteligentnim transportnim sustavima?
Ona regulira nove mogućnosti cestovne mobilnosti, poput aplikacija za povezanu i automatiziranu vožnju.



Komentari