Višegodišnji financijski okvir EU: Ključne promjene i prioriteti
- Logička matrica
- 21. srp 2025.
- 7 min čitanja
Višegodišnji financijski okvir EU 2028–2034 predviđa ulaganja od gotovo 2 bilijuna eura, s ciljem jačanja konkurentnosti, sigurnosti, otpornosti i demokratskih vrijednosti u cijeloj Uniji. Ovaj ambiciozni financijski plan postavlja temelje za digitalnu i zelenu tranziciju, potporu Ukrajini te modernizaciju sustava iz vlastitih sredstava. Višegodišnji financijski okvir EU 2028–2034 ključan je za oblikovanje održive i snažne Europe.
Višegodišnji financijski okvir EU: Koje su to ključne promjene i prioriteti od 2028.?
Komisija smatra da će prijedlogom višegodišnjeg financijskog okvira „teškog“ gotovo 2 bilijuna eura uspjeti zadovoljiti potrebe država članica u periodu od 2028. do 2034. godine. Novim planovima koji bi se trebali realizirati sredstvima iz VFO-a podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 posto nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja. Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima. Povećat će se transparentnost i provjera korisnika proračuna EU-a. Informacije o primateljima sredstava EU-a objavljivat će se u centraliziranoj bazi podataka.
Poticanje obrazovanja i demokratskih vrijednosti
Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.
Poticanje blagostanja Europe kroz konkurentnost, istraživanje i inovacije
Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi eura ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja. Svoju će potporu usmjeriti na četiri područja, i to na čistu tranziciju i dekarbonizaciju, digitalnu tranziciju, zdravlje, biotehnologiju, poljoprivredu i biogospodarstvo te na obranu i svemir. Fond će maksimalno povećati učinak svakog potrošenog eura iz privatnih izvora financiranja. Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi eura i dalje će financirati vrhunske inovacije. Programom Obzor Europa i Fondom za konkurentnost pružit će se potpora za cjelokupno ulaganje u projekt, od faze osmišljavanja do rasta te će se smanjiti troškovi za potencijalne korisnike i vrijeme potrebno za isplatu.
Zaštita ljudi, izgradnja pripravnosti i otpornosti za suočavanje s novim izazovima
Dugoročnim proračunom Europi će se osigurati brži, učinkovitiji i fleksibilniji alati za podnošenje bilo kakvih šokova te za odgovaranje na nove izazove. Nastavit će jačati otpornost Europe financiranjem Unije pripravnosti i pripremom za sve faze upravljanja krizama: od prevencije do odgovora na krize i samog oporavka. Komisija predlaže novi namjenski krizni mehanizam s kapacitetom od gotovo 400 milijardi eura zajmova državama članicama koji bi se aktivirali u slučaju ozbiljnih kriza u Uniji. Kroz nacionalna i regionalna partnerstva podupirat će se ulaganja i reforme u svim područjima pripravnosti i upravljanja krizama. Pričuva za poljoprivredu po potrebi će podupirati poljoprivrednike i stabilizirati tržišta. Europski fond za konkurentnost povećat će i pripravnost i stratešku autonomiju EU-a u ključnim sektorima i tehnologijama razvojem industrijskih kapaciteta i financiranjem najsuvremenijih tehnologija. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i potpora Unije u zdravstvenim krizama dodatno će se ojačati uključivanjem pripravnosti u području zdravlja.
Zaštita Europe
Dugoročni proračun pomoći će u izgradnji europske obrambene unije koja se može zaštititi, ostati povezana i djelovati brzo u svim situacijama kada je to potrebno. Iz okvira za obranu i svemir Europskog fonda za konkurentnost dodijelit će se 131 milijarda eura za potporu ulaganjima u obranu, sigurnost i svemir. To je pet puta više sredstava na razini EU-a u usporedbi s prethodnim VFO-om. Države članice i regije moći će u svojim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva na dobrovoljnoj osnovi i u skladu s regionalnim potrebama i prioritetima podupirati projekte povezane s obranom. Komponenta vojne mobilnosti Instrumenta za povezivanje Europe bit će deseterostruko umnožena. Podupirat će se ulaganja u infrastrukturu dvojne namjene zajedno s civilnim ulaganjima te će se pridonijeti znatnom poticanju razvoja kibernetičke sigurnosti, infrastrukture i obrane općenito. Kako bi se povećala energetska sigurnost, Instrumentom za povezivanje Europe osigurat će se financiranje prekograničnih energetskih i prometnih projekata. Novim proračunom predviđa se i povećanje sredstava za upravljanje migracijama, jačanje vanjskih granica EU-a i jačanje unutarnje sigurnosti. Dodijelit će se 34 milijarde eura, čime se utrostručuje financiranje u odnosu na prethodni VFO. Države članice dobit će potporu Unije kako bi brzo i učinkovito odgovorile na razvoj događaja na terenu. Tim će se sredstvima pomoći državama članicama da ojačaju kapacitete za provedbu zakonodavstva na internetu i izvan njega, a službenici graničnog nadzora opremit će se odgovarajućim alatima za zaštitu vanjskih granica kako bi se uveo pravedan i čvrst sustav upravljanja migracijama u okviru Pakta o migracijama i azilu.
Izgradnja partnerstava za snažniju Europu u svijetu
Ovaj novi Višegodišnji financijski okvir predviđa i pojačano vanjsko djelovanje kako bi se uskladilo sa strateškim pristupom proširenju, partnerstvima i diplomaciji koji je u većoj mjeri usmjeren na vrijednosti i učinkovitiji, u skladu sa strateškim interesima EU-a. Kako bi se pojednostavnilo financiranje vanjskog djelovanja, Globalna Europa u vrijednosti od 200 milijardi eura za razdoblje od 2028. do 2034. maksimalno će povećati učinak na terenu i povećati vidljivost vanjskog djelovanja EU-a u partnerskim državama. Njime će se omogućiti da se iz proračuna EU-a poveća potpora zemljama kandidatkinjama i pripremi za njihovo pristupanje. Taj će instrument imati namjenski rezervni kapacitet od 15 milijardi eura za odgovor na nove krize i nepredviđene potrebe.
Za Ukrajinu 100 milijardi eura
Kao podrška nepokolebljivoj potpori Unije Ukrajini, u razdoblju od 2028. do 2034. za Ukrajinu bi se moglo mobilizirati 100 milijardi eura. Potpora Ukrajini imat će koristi od određenog stupnja fleksibilnosti s obzirom na razmjer i nepredvidivost potreba. Potpora operacijama s vojnom dimenzijom ostaje obuhvaćena Europskim instrumentom mirovne pomoći. Predloženim novim proračunom nastavit će se financirati i djelovanja u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike u ukupnom iznosu od 3,4 milijarde eura kako bi se nastavilo doprinositi ciljevima EU-a u pogledu očuvanja mira, jačanja međunarodne sigurnosti, promicanja međunarodne suradnje te razvoja i učvršćivanja demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Vlastita sredstva u skladu sa zajedničkim ambicijama
Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet izvora novih vlastitih sredstava. Riječ je o Sustavu EU-a za trgovanje emisijama, ETS. Ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi eura godišnje. Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, CBAM. Očekuje se da će ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćena u proračun EU-a u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje. Očekuje se da će vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada u prosjeku generirati oko 15 milijardi eura godišnje. Očekuje se i oko 11,2 milijardi eura vlastitih sredstava od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Korporativna sredstva za Europu, CORE, koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR mogla bi u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi eura godišnje. Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje.
Naravno, o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a države članice moraju raspraviti. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane, posebno za nova vlastita sredstva, potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Prve reakcije bile su vrlo kritične prema prijedlogu Komisije, no o svim dijelovima VFO-a će se raspravljati u narednom periodu.
FAQ - Često postavljena pitanja
1. Što je Višegodišnji financijski okvir EU 2028–2034?
To je dugoročni plan proračuna Europske unije kojim se određuju prioriteti financiranja i
raspodjela sredstava za razdoblje 2028.–2034., uključujući ulaganja u obrazovanje, sigurnost, istraživanje i vanjsku politiku.
2. Koliki je ukupni iznos VFO-a za razdoblje 2028–2034?
Prema prijedlogu Europske komisije, iznos će iznositi gotovo 2 bilijuna eura, s posebnim fondovima za konkurentnost, obranu, migracije, obrazovanje i podršku Ukrajini.
3. Koje područje dobiva najviše sredstava iz novog VFO-a?
Najveći fokus je na strateškim tehnologijama, istraživanju i inovacijama (409 milijardi eura), obrazovanju (Erasmus+), kao i na sigurnosti i obrani.
4. Kako se VFO odnosi na podršku Ukrajini?
Predviđeno je 100 milijardi eura pomoći Ukrajini kroz fleksibilne mehanizme, s naglaskom na stabilnost, sigurnost i međunarodnu suradnju.
5. Koja su nova vlastita sredstva EU-a?
Plan uključuje prihode iz sustava ETS, CBAM, e-otpada, trošarina na duhan i korporativnih doprinosa poduzeća, s ciljem smanjenja ovisnosti o nacionalnim doprinosima.
6. Kako VFO 2028–2034 odgovara na sigurnosne prijetnje i ratne okolnosti u Europi?
U kontekstu aktualnih ratnih prijetnji i geopolitičkih nestabilnosti, novi financijski okvir značajno povećava izdvajanja za obranu i sigurnost. Predviđeno je 131 milijarda eura za ulaganja u obrambene kapacitete, kibernetičku sigurnost i svemirsku infrastrukturu. Jača se i vojna mobilnost, a kroz Instrument za povezivanje Europe financiraju se projekti dualne namjene. Time se jača sposobnost EU-a za brzu reakciju i zaštitu svojih granica i građana.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Komentari