Od 2028. godine, pristup EU fondovima bit će još strože uvjetovan novim preduvjetima. Države članice morat će provesti duboke reforme u područjima poput zelene tranzicije, digitalizacije i vladavine prava kako bi osigurale sredstva za bespovratno financiranje projekata. Ovi uvjeti nisu samo administrativni zahtjevi – oni predstavljaju strateški okvir za postizanje dugoročnih ciljeva EU-a, poput klimatske neutralnosti do 2050. godine i digitanu transformaciju. Sredstva će se dodjeljivati postepeno, ovisno o napretku u provedbi reformi, što osigurava veću odgovornost i transparentnost. U nastavku saznajte kako će se pravila mijenjati, koje su ključne reforme potrebne i što to znači za buduće projekte financiranih iz EU fondova. Osim toga, istražite kako manje države mogu pripremiti strategije za ispunjavanje ovih uvjeta i osigurati kontinuirani pristup sredstvima.

U praksi, činjenica da će financiranje ovisiti o ispunjavanju preduvjeta i provođenju reformi znači da će države članice ili regije morati zadovoljiti određene uvjete prije nego što dobiju pristup sredstvima iz fondova EU-a. Ovo ima za cilj osigurati da financijska sredstva budu učinkovito iskorištena i usmjerena prema prioritetima EU-a. Evo što to konkretno podrazumijeva:

Što su preduvjeti za ostvarivanje financijskih sredstava?

Preduvjeti su specifični kriteriji ili uvjeti koje država članica mora ispuniti kako bi ostvarila pravo na financijska sredstva. Oni mogu uključivati:

Postojanje nacionalnih strateških okvira

• Primjer: Ako država želi sredstva za projekte u sektoru klimatskih promjena, mora imati usvojen nacionalni klimatski ili energetski plan.

Pravne i institucionalne reforme

• Primjer: Povećanje transparentnosti javnih nabava, reforma pravosuđa, bolje upravljanje javnim financijama.

Održavanje fiskalne discipline

• Države moraju održavati proračunsku disciplinu i poštivati pravila EU-a o javnom dugu i deficitu.

Zeleni i digitalni ciljevi

• Financiranje će biti povezano s napretkom prema ciljevima zelene tranzicije (smanjenje emisija CO₂, obnovljivi izvori energije) ili digitalne transformacije (npr. digitalizacija javne uprave).

Primjeri reformi koje bi mogle biti uvjet:

Reforma tržišta rada

• Povećanje fleksibilnosti zapošljavanja ili smanjenje prepreka za žene i mlade na tržištu rada.

Jačanje vladavine prava

• Ograničavanje korupcije i jačanje nezavisnosti sudstva kao uvjet za povlačenje sredstava.

Reforma obrazovanja ili zdravstvenog sustava

• Povećanje ulaganja u modernizaciju obrazovnog sustava ili digitalizaciju zdravstvenih usluga.

Ekonomske reforme

• Poboljšanje poslovnog okruženja, smanjenje birokracije ili uvođenje poticaja za inovacije.

  
  

Kako će se to provoditi?

Ocjenjivanje planova i praćenje napretka

• Države članice će morati dostaviti detaljne planove koji pokazuju kako će provesti reforme i ostvariti ciljeve.

• Europska komisija će ocjenjivati te planove i pratiti njihov napredak. Ako se ciljevi ne ispune, sredstva mogu biti smanjena ili obustavljena.

Fleksibilnost financiranja

• Sredstva će se dodjeljivati postepeno, u fazama, kako država ili regija ispunjava uvjete. Ovo smanjuje rizik od zloupotrebe i neefikasnog trošenja sredstava.

Kontrole i evaluacije

• Europska komisija, zajedno s nacionalnim tijelima, provodit će redovne evaluacije kako bi osigurala da se sredstva koriste u skladu s ciljevima.

Primjeri iz prakse

Plan oporavka i otpornosti (RRF):

• Ovaj fond tijekom pandemije bio je povezan s reformama. Države su morale dostaviti nacionalne planove koji su uključivali specifične reforme, poput ulaganja u obnovljive izvore energije, digitalnu infrastrukturu ili reformu javne uprave. Sredstva su bila isplaćivana tek nakon što je Komisija potvrdila da su reforme provedene.

Kohezijski fondovi:

• Za povlačenje sredstava iz ovih fondova, regije moraju zadovoljiti uvjete poput usklađivanja svojih projekata s ciljevima EU-a za klimatske promjene i digitalizaciju.

Koje su posljedice za države članice?

Pozitivne strane:

• Poticanje provođenja nužnih reformi koje možda ne bi bile prioritet bez financijskog pritiska.

• Veća odgovornost i usklađenost s ciljevima EU-a (klimatski, digitalni, socijalni).

• Osiguranje da se sredstva troše na projekte s najvećim dugoročnim utjecajem.

Izazovi:

• Države s ograničenim administrativnim kapacitetima mogu imati poteškoće u ispunjavanju preduvjeta.

• Politizacija reformi – uvjeti poput vladavine prava mogu izazvati tenzije između EU-a i pojedinih država članica.

• Rizik od kašnjenja u isplati sredstava ako preduvjeti nisu ispunjeni na vrijeme.

Zaključak

Ovaj pristup osigurava veću povezanost između EU fondova i strateških ciljeva Unije, poput zelene tranzicije, inovacija i vladavine prava. Međutim, uspjeh ovisi o spremnosti država članica da prepoznaju i provedu potrebne reforme te o njihovim kapacitetima za planiranje i upravljanje sredstvima.

Preduvjeti su ključni elementi koje države članice trebaju ispuniti kako bi osigurale pristup sredstvima iz fondova EU-a. Cilj ovakvog pristupa je osigurati učinkovitu uporabu financijskih sredstava i postizanje zajedničkih prioriteta EU-a.

Detaljna objašnjenja za svaku kategoriju preduvjeta:

1. Postojanje nacionalnih strateških okvira

Države članice moraju imati jasno definirane i usvojene strategije za prioritetna područja kako bi pokazale da imaju plan za korištenje EU sredstava.

• Primjer:

  • Ako država traži sredstva za projekte vezane uz klimatske promjene, potrebno je imati usvojen Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) koji obuhvaća ciljeve i aktivnosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

• Zašto je važno:

  • Planovi omogućuju bolje planiranje i koordinaciju sredstava te osiguravaju usklađenost s ciljevima EU-a.

2. Pravne i institucionalne reforme

EU zahtijeva da države članice imaju učinkovite pravne i administrativne sustave koji osiguravaju transparentno i odgovorno upravljanje sredstvima.

• Primjer:

  • Transparentnost javnih nabava: Uvođenje digitalnih sustava za praćenje i upravljanje nabavama.

  • Reforma pravosuđa: Poboljšanje brzine i kvalitete sudskih procesa kako bi se osigurala pravna sigurnost za investitore.

  • Upravljanje financijama: Uvođenje strožih kontrola i revizija za sprječavanje korupcije i zloupotrebe sredstava.

• Zašto je važno:

  • Time se osigurava da sredstva dospiju do pravih projekata i da nema gubitaka zbog korupcije ili lošeg upravljanja.

3. Održavanje fiskalne discipline

Države članice moraju poštivati pravila EU-a o javnim financijama, uključujući granice za javni dug i proračunski deficit.

• Primjer:

  • Javni dug ne smije premašivati 60% BDP-a.

  • Proračunski deficit mora biti ispod 3% BDP-a.

• Posljedice neispunjavanja:

  • Ako država ne poštuje ova pravila, može se suočiti s ograničenjima u povlačenju sredstava ili sankcijama.

• Zašto je važno:

  • Fiskalna disciplina pomaže održati stabilnost unutar EU-a i sprječava krize koje mogu utjecati na cijelu Uniju.

4. Zeleni i digitalni ciljevi

Sredstva EU-a sve više su uvjetovana doprinosom ciljevima zelene tranzicije i digitalne transformacije.

Primjeri zelenih ciljeva:

• Smanjenje emisija CO₂ za određeni postotak do 2030.

• Ulaganje u obnovljive izvore energije, poput vjetroelektrana ili solarnih elektrana.

• Modernizacija infrastrukture za smanjenje energetske potrošnje.

Primjeri digitalnih ciljeva:

• Digitalizacija javne uprave (uvođenje e-uprave).

• Razvoj brze internetske infrastrukture u ruralnim područjima.

• Poticaji za poduzeća koja ulažu u tehnologije poput umjetne inteligencije ili automatizacije.

Zašto je važno:

• EU želi postati globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena i digitalizaciji, a ove reforme omogućuju usklađivanje s tim ciljevima.

Kako će ovo utjecati na države članice?

Pozitivni utjecaji:

• Ove reforme i preduvjeti potiču dugoročne promjene koje povećavaju konkurentnost, održivost i otpornost gospodarstva.

• Uvođenje strateških okvira i digitalizacija povećavaju učinkovitost javne uprave i transparentnost.

Izazovi:

• Države s manje kapaciteta mogu imati poteškoće u ispunjavanju preduvjeta (npr. slabije razvijene regije).

• Kašnjenja u provođenju reformi mogu odgoditi isplate sredstava.

• Zahtjev za fiskalnom disciplinom može ograničiti prostor za veće nacionalne investicije.

Zaključak

Ovi preduvjeti osiguravaju da se sredstva EU-a koriste strateški i učinkovito. Međutim, njihovo ispunjavanje zahtijeva od država članica snažan politički angažman, administrativnu sposobnost i kontinuiranu koordinaciju s EU institucijama.