Bespovratno financiranje solarnih elektrana: Javni poziv od 80 mil. €
- Logička matrica
- Mar 21
- 4 min read
Updated: Apr 9
Ministarstvo gospodarstva objavilo je javni poziv za bespovratno financiranje solarnih elektrana ukupne vrijednosti 80 milijuna eura, s ciljem poticanja obnovljivih izvora energije. Poticaji se kreću od 10 tisuća do 2 milijuna eura, a prihvatljive aktivnosti uključuju izgradnju elektrana, sustave za skladištenje energije i tehničku dokumentaciju. Natječaj je otvoren za male, srednje i velike poduzetnike, s naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti. Na e-Savjetovanju je objavljen javni poziv za financiranje fotonaponskih elektrana ukupne vrijednosti od 80 milijuna eura. Iako je vrijeme savjetovanja kratko, počelo je prije nekoliko dana, a završava 26. ožujka, iznosi potpore, od 10 tisuća do 2 milijuna eura dovoljan su razlog obratiti pozornost i uložiti energiju za ostvarivanje poticaja. Cilj Poziva je poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, povećala energetska učinkovitost i udio OIE u ukupnoj potrošnji energije. Prihvatljive aktivnosti uključuju izgradnju fotonaponskih elektrana, sustave za skladištenje energije, tehničku dokumentaciju, nadzor i upravljanje projektom. Riječ je o otvorenom postupku dodjele bespovratnih sredstava koji organizira Ministarstvo gospodarstva u okviru Programa konkurentnosti i kohezije 2021. -2027. godine. Natječajem se podupiru ulaganja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije. Pritom su prihvatljive aktivnosti projekta izgradnja integriranih i/ili neintegriranih fotonaponskih elektrana u mrežnom pogonu pri čemu učinkovitost svakog pojedinog fotonaponskog modula mora iznositi najmanje 20 posto. Uz to, prihvatljiva je aktivnost postavljanje sustava za skladištenje električne energije, baterije, na lokaciji OIE elektrane, pri čemu sustav za skladištenje električne energije godišnje apsorbira najmanje 75 posto svoje energije iz izravno povezane opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Projektantski nadzor i stručni nadzor građenja te koordinacija zaštite na radu u fazi izvođenja radova aktivnosti, kao i upravljanje projektom uključujući aktivnosti informiranja i vidljivosti spadaju također u prihvatljive aktivnosti. Natječaj je namijenjen malim, srednjim i velikim poduzetnicima koji su javni isporučitelji vodnih usluga u Republici Hrvatskoj kao i davateljima javne usluge skupljanja komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj.
Zašto je ovaj natječaj važan
Analiza Direktive o energetskim svojstvima zgrada kaže da je solarni potencijal krovova u EU velik, iznosi oko 560 gigavata. Zbog toga Direktiva zahtijeva da nove zgrade moraju biti spremne za ugradnju solarnih panela, što bi moglo u nekoliko godina rezultirati postavljanjem solara od 150 do 200 gigavata na krovove.
Spomenuta Direktiva o energetskim svojstvima zgrada ima za cilj potpunu dekarbonizaciju zgrada do 2050. godine te će stoga donijeti i brži tempo renoviranja zgrada u EU, a mogla bi ujedno idućih godina potaknuti instaliranje snažnih solara na krovove. Direktivom se traži poštivanje solarnog standarda, prema kojemu bi sve nove zgrade kroz nekoliko godina bile spremne za ugradnju solarnih panela. Od 2027. godine taj će se standard odnositi na sve nove nerezidencijalne i javne zgrade, potom na postojeće nerezidencijalne zgrade koje se renoviraju, a od 2030. godine na sve nove stambene zgrade te od 2031. godine na postojeće javne zgrade uz definiran niz iznimaka. Solarni standard znači projektiranje zgrada na način optimizacije njihova potencijala za proizvodnju solarne energije na temelju sunčeva zračenja u krugu zgrade, čime se omogućuje kasnija troškovno učinkovita ugradnja solarnih tehnologija.
Zgrade uzrokuju 40 posto potrošnje krajnje energije u EU i 36 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom, a 75 posto zgrada u Uniji još je energetski neučinkovito, navodi se u Direktivi. Dokument predviđa da nove zgrade u vlasništvu javnih tijela imaju nultu stopu emisija od 2028. godine, a od 2030. godine sve nove zgrade. Što se tiče fonda postojećih zgrada, predviđa se plan smanjivanja potrošnje energije u fazama, a od 2050. godine bi nacionalni fond zgrada trebao postati fond s nultim emisijama. Iznimke od zahtjeva Direktive su povijesne zgrade, crkve, samostojeće zgrade manje od 50 četvornih metara, ljetne vikendice i stambene zgrade s ograničenim razdobljem uporabe te smanjenom potrošnjom energije, zgrade u vlasništvu oružanih snaga i one koje se upotrebljavaju u obrambene svrhe te industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade.
Što kaže EU Strategija
Masovno, brzo uvođenje energije iz obnovljivih izvora u središtu je plana REPowerEU – inicijative EU-a za okončanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Solarna energija bit će glavni pokretač tih mjera. Cilj je te strategije, u okviru plana REPowerEU, učiniti dostupnim gotovo 600 GW do 2030. Ti će dodatni kapaciteti do 2027. zamijeniti potrošnju od 9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje. Solarna energija ima brojne prednosti koje je čine posebno prikladnom za savladavanje energetskih izazova današnjice. Solarna fotonaponska i solarna termalna tehnologija mogu se brzo uvesti te građani i poduzeća tako mogu povoljno utjecati na klimu i pritom uštedjeti. To je zato što su se troškovi solarne energije s vremenom znatno smanjili. Politike EU-a u području energije iz obnovljivih izvora u posljednjem desetljeću pridonijele su smanjenju troškova uvođenja fotonaponske tehnologije za 82 posto te je ona tako postala jedan od najkonkurentnijih izvora električne energije u EU-u. Građani EU-a cijene mogućnost da budu autonomni i proizvode vlastitu energiju, individualno ili kolektivno. To je velika prilika za cijele gradove i regije, posebno one koji prelaze na novi energetski i gospodarski model. Solarni sektor ne stvara samo električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora, već pridonosi otvaranju novih radnih mjesta, uvođenju novih poslovnih modela i osnivanju novih poduzeća. Masovno uvođenje solarne energije prilika je i za jačanje vodećeg položaja industrije EU-a. Stvaranjem odgovarajućih okvirnih uvjeta EU može proširiti svoju proizvodnu bazu na temelju svojeg dinamičnog konkurentnog okruženja koje se temelji na inovacijama te istodobno osigurati da su solarni proizvodi usklađeni s visokim standardima potrošača u EU-u.
U Strategiji EU-a za solarnu energiju iznosi se sveobuhvatna vizija za brzo iskorištavanje prednosti solarne energije te se predstavljaju četiri inicijative za savladavanje preostalih izazova u kratkom roku. Prvo, promicanjem brzog i masovnog korištenja fotonaponske tehnologije u okviru europske inicijative za solarne krovove. Drugo, pojednostavnjivanjem i skraćivanjem postupaka izdavanja dozvola. Komisija će nastojati riješiti to pitanje donošenjem zakonodavnog prijedloga, preporuke i smjernica uz ovu Komunikaciju. Treće, osiguravanjem dostupnosti velikog broja kvalificirane radne snage za savladavanje izazova proizvodnje i uvođenja solarne energije u cijelom EU-u. U skladu s pozivom dionicima da uspostave veliko partnerstvo na razini EU-a za vještine u području energije iz obnovljivih izvora na kopnu u okviru Pakta za vještine, u okviru plana REPowerEU ovom će se strategijom utvrditi njegova važnost za sektor solarne energije. U okviru tog partnerstva okupit će se svi relevantni dionici radi poduzimanja mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju kako bi se nadomjestio nedostatak kvalificirane radne snage u tom području. Četvrto, uspostavom Saveza EU-a za solarnu fotonaponsku industriju čiji je cilj lakše širenje otpornog industrijskog lanca vrijednosti u području solarne energije u EU-u, posebno u sektoru proizvodnje fotonaponskih sustava.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu
Comments