EU poziv od 15 milijuna eura za pokretne knjižnice

Pokretne knjižnice u Hrvatskoj dobivaju snažan poticaj kroz novi EU poziv vrijedan 15 milijuna eura. Cilj je povećati dostupnost knjiga i čitanja za djecu, mlade, starije osobe i osobe s invaliditetom. Ova ulaganja omogućuju razvoj inkluzivnih usluga i jačanje čitalačke pismenosti na nacionalnoj razini.

Pokretne knjižnice u hrvatskim gradovima donose knjige svim generacijama

Projekti za poketne knjižnice ostvaruju financiranje od 100.000 do 800.000 eura

Nešto manje od trećine građana Hrvatske, a to je oko 1.150.000 ljudi učlanjeno je u neku od knjižnica u Hrvatskoj. Pritom, najveći broj korisnika narodnih knjižnica su žene, nešto više od 60 posto. Narodne knjižnice, a to je onih nešto više od tri stotine knjižnica u koje najčešće ulazimo, predstavljaju osnovu za poticanje čitalačke pismenosti te cjeloživotnog učenja s ciljem zadovoljenja kulturnih, obrazovnih, informacijskih te osobnih potreba za razvoj pojedinaca. Uspostavom novih i/ili unapređenjem postojećih inkluzivnih usluga pokretne knjižnice, jačaju se kapaciteti narodnih knjižnica za obavljanje djelatnosti propisanih Standardom za narodne knjižnice u RH. To se posebice odnosi na onaj dio pružanja usluga kao što su knjižnične usluge te programi poticanja čitanja i razvoja čitateljske kulture. S ciljem povećanja socijalne uključenosti pripadnika ranjivih skupina kroz razvoj i provedbu inkluzivnih usluga narodnih knjižnica objavljen je Poziv ukupne vrijednosti 15 milijuna eura. Pozivom će se financirati aktivnosti razvoja usluge pokretne knjižnice, pri čemu je minimalan iznos bespovratnih sredstava 100 tisuća eura, a maksimalan iznos potpore iznosi 800 tisuća eura. Projektni se prijedlozi zaprimaju od 2. listopada 2025. od 9:00 sati pa do 31. siječnja 2026. godine do 16:00 sati. Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ koji se provodi u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027. objavilo je Ministarstvo kulture i medija. 

Koliko, ustvari, čitamo

Prema podacima DZS-a na kraju 2022. je u Hrvatskoj bilo 1.760 knjižnica. Od te je brojke jedna nacionalna, NSK, a najveći udio, čine školske knjižnice, njih 879 osnovnoškolskih i 363 srednjoškolske knjižnice. Nadalje, u ukupni zbroj još ulaze i 102 visokoškolske, sveučilišne i znanstvene, 316 narodnih te 99 specijalnih knjižnica. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je najstarija knjižnica, a kada bi se njene police s knjigama poredale u jednu policu, bila bi duga 130 kilometara. Najstarija hrvatska knjiga u fundusu NSK-a je “Misal po zakonu rimskog dvora” iz 1483. godine. No, prva knjižnica u Hrvatskoj je starija, to je Metropolitana, Metropolitanska knjižnica Zagrebačke katedrale osnovana 1093. godine. U prosjeku, 53 posto stanovnika EU pročita makar jednu knjigu godišnje, u Hrvatskoj je taj postotak puno niži, 42 posto građana Hrvatske pročita jednu knjigu godišnje. To je dodatni razlog zašto su nam potrebne pokretne knjižnice. Ovaj se PDP provodi u modalitetu otvorenog trajnog PDP-a te rok za podnošenje projektnih prijedloga ističe danom donošenja Odluke o financiranju posljednjeg projektnog prijedloga koji udovolji svim kriterijima, a kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva ili na dan krajnjeg roka za zaprimanje projektnih prijedloga.  Inače, u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020., hrvatska mreža pokretnih knjižnica proširena je s 11 novih vozila. Nacionalnim sredstvima su u 2024. godine osigurana dva nova vozila u Koprivničko-križevačkoj županiji. Na području Hrvatske danas djeluje 16 bibliobusnih službi s 19 pokretnih knjižnica koje, u mreži od 194 općinske/gradske knjižnice te 115 njihovih podružnica i ogranaka. 

Pokretne knjižnice: Kako izgleda plan za narednih deset godina

Pokretne knjižnice donose knjige djeci u hrvatskim selima

Novo izdanje Programa razvoja mreže pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj predviđa dostupnost usluga u svim županijama Republike Hrvatske, osobito u područjima gdje trenutno ne postoje bibliobusne službe. Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zagrebačka, županije su koje će u narednom desetljeću uvoditi i razvijati bibliobusne usluge prema usvojenim planovima razvoja županijskih bibliobusnih usluga i specifičnim lokalnim potrebama. Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100 posto prihvatljivih troškova, od čega je 85 posto osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda plus, a 15 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

(FAQ) - Najčešća pitanja i odgovori: 

Koja je vrijednost poziva i koliko iznosi sufinanciranje

• Ukupna vrijednost poziva je 15 milijuna eura, a prijavitelji mogu ostvariti potporu u bespovratnim iznosima od 100 do 800 tisuća eura

Tko su prihvatljivi prijavitelji

• Prihvatljivi prijavitelji su ustanove koje samostalno obavljaju knjižničnu djelatnost te su upisane kao narodne knjižnice u Upisnik knjižnica u Republici Hrvatskoj

Koji je cilj poziva

• Pozivom se djeci i mladima, starijima osobama te osobama s invaliditetom omogućuje razvoj čitalačke pismenosti te jačanje kompetencija i vještina, što u konačnici pozitivno utječe na njihovo osobno ispunjenje i razvoj te socijalnu uključenost

Koliki je udio sufinanciranja i odakle dolaze sredstva

• Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100 posto prihvatljivih troškova, od čega je 85 posto osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda plus, a 15 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske