Europski akt o pristupačnosti: Zašto EU pokreće postupak protiv Hrvatske?

Europska komisija odlučila je uputiti dodatna obrazložena mišljenja Njemačkoj i Hrvatskoj jer nisu u potpunosti prenijele Europski akt o pristupačnosti u nacionalno pravo. Cilj ove važne Direktive je povećati aktivno sudjelovanje u društvu te povećati autonomiju i mobilnost za otprilike 100 milijuna osoba s invaliditetom u EU-u. U nastavku saznajte koji bitni proizvodi i usluge moraju postati pristupačni, koje su ključne faze postupka zbog povrede prava te kakve financijske sankcije prijete državama koje ne ispunjavaju svoje obveze.

U slučaju neispunjavanja obveza, Europska komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije.

Što je Europski akt o pristupačnosti i kome je namijenjen?

Europska komisija odlučila je uputiti dodatna obrazložena mišljenja Njemačkoj i Hrvatskoj jer nisu u potpunosti prenijele Europski akt o pristupačnosti u nacionalno pravo. U skladu s Europskim aktom o pristupačnosti, donesenim 2019., bitni proizvodi i usluge koji se stavljaju na tržište moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom. To uključuje telefone, računala, e-knjige, bankarske usluge i elektroničke komunikacije. Cilj je Direktive povećati aktivno sudjelovanje u društvu, među ostalim u obrazovanju i zapošljavanju, te povećati autonomiju i mobilnost za otprilike 100 milijuna osoba s invaliditetom u EU-u. Države članice morale su prenijeti Direktivu do lipnja 2022., a gospodarski subjekti morali su do lipnja 2025. osigurati usklađenost sa zajedničkim zahtjevima EU-a za pristupačnost utvrđenima u Direktivi. Komisija je u srpnju 2022. uputila službene opomene nekoliko država članica, uključujući Njemačku i Hrvatsku, jer je nisu obavijestile o mjerama za potpuno prenošenje. U srpnju 2024. Komisija je Njemačkoj i Hrvatskoj uputila obrazložena mišljenja jer i dalje nisu ispunile svoje obveze. Iako su u međuvremenu ostvarile određeni napredak, Komisija nakon procjene prijavljenih mjera smatra da i dalje postoje određeni nedostaci u prenošenju. Stoga je Komisija Njemačkoj i Hrvatskoj odlučila uputiti dodatna obrazložena mišljenja, u kojima se navode preostali problemi, a one imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije i zatražiti izricanje financijskih sankcija.

Ključne faze postupka zbog povrede prava EU

Kada Komisija pokreće postupak zbog povrede?	Komisija prati provode li se propisi EU pravodobno i ispravno pri čemu daje prednost rješavanju povreda s najvećim učinkom na interese građana i tvrtki. Među glavne vrste povreda prava EU su neobavještavanje, nesukladnost, povreda ugovora, odredbi ili odluka i nepravilna primjena.
Koje je glavno načelo postupaka zbog povrede prava?	Ključna svrha postupaka zbog povrede prava je osigurati da države članice primjenjuju pravo EU u općem interesu.
Koje su faze postupka zbog povrede?	Postupak zbog povrede započinje zahtjevom za informacije, odnosno „službenom opomenom” upućenom državi članici, koja na taj zahtjev mora odgovoriti u određenom roku, obično dva mjeseca.Ako Komisija nije zadovoljna dobivenim informacijama, može državi uputiti „obrazloženo mišljenje” u kojem se traži da država u roku od dva mjeseca obavijesti o mjerama koje je poduzela za ispunjenje obveza.U slučaju da država članica ne osigura sukladnost s pravom EU-a, Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmet protiv te države članice.
Što se događa ako država članica ne postupi u skladu s presudom Suda?	Ako država članica ne postupi u skladu s prvom presudom, Komisija može nastaviti s predmetom. Uputi li Komisija Sudu ponovno predmet protiv države članice, može predložiti da Sud toj državi članici odredi financijske sankcije.
Kako se određuju financijske sankcije državi?	Financijske sankcije sastoje se od paušalnog iznosa koji ovisi o vremenu koje je proteklo od prve presude Suda i dnevne novčane kazne za svaki dan od donošenja druge presude Suda do prestanka povrede.
Tko odlučuje o kaznama?	Komisija Sudu predlaže financijske sankcije, ali Sud u svojoj presudi odlučuje o konačnim iznosima.

Što se navodi u Direktivi

Europski akt o pristupačnosti osigurava da bitni digitalni proizvodi i usluge budu dostupni svima.

Svrha je Direktive o pristupačnosti proizvoda i usluga doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona i drugih propisa država članica. Time bi se povećala dostupnost pristupačnih proizvoda i usluga na unutarnjem tržištu te poboljšala pristupačnost relevantnih informacija. Naime, potražnja za pristupačnim proizvodima i uslugama velika je, a predviđa se da će se broj osoba s invaliditetom znatno povećati. Okruženje s pristupačnijim proizvodima i uslugama omogućuje inkluzivnije društvo i olakšava samostalan život osobama s invaliditetom. U tom kontekstu trebalo bi imati na umu da se invaliditet u Uniji u većoj mjeri pojavljuje među ženama nego muškarcima.  Direktivom se osobe s invaliditetom definiraju u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. U Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom navodi se da su osobe s invaliditetom „one koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima”. Direktivom se promiče potpuno i učinkovito ravnopravno sudjelovanje poboljšanjem pristupa proizvodima i uslugama široke potrošnje koji svojim prvotnim dizajnom ili naknadnim prilagodbama zadovoljavaju posebne potrebe osoba s invaliditetom. Druge osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, kao što su starije osobe, trudnice ili putnici s prtljagom, također bi imale koristi od ove Direktive.

Direktiva obuhvaća bitne proizvode kao što su telefoni, računala, e-knjige i bankarske usluge.

Koncept „osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću”, kako se navodi u ovoj Direktivi, uključuje osobe s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim poteškoćama, poteškoćama povezanima sa starenjem ili drugim trajnim ili privremenim uzrocima povezanima s radom tjelesnih funkcija, koje u međudjelovanju s različitim preprekama uzrokuju smanjenu mogućnost pristupa tih osoba proizvodima i uslugama što dovodi do situacija u kojima je nužno da ti proizvodi i usluge budu prilagođeni njihovim posebnim potrebama. Razlike u zakonima i drugim propisima država članica u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom stvaraju prepreke slobodnom kretanju proizvoda i usluga i narušavaju učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. U pogledu nekih proizvoda i usluga te će se razlike u Uniji vjerojatno povećati nakon stupanja na snagu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Te prepreke osobito ugrožavaju gospodarske subjekte, a posebno mala i srednja poduzeća. Razlike u nacionalnim zahtjevima za pristupačnost posebno su velika prepreka pojedinačnim poduzetnicima, malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima pri pokretanju posla izvan vlastitog domaćeg tržišta. Nacionalni, pa čak i regionalni ili lokalni zahtjevi za pristupačnost koje su uspostavile države članice trenutačno se razlikuju u pogledu pokrivenosti i razine detaljnosti. Te razlike negativno utječu na konkurentnost i rast zbog toga što izrada i uvođenje na tržište pristupačnih proizvoda i usluga za svako nacionalno tržište zahtijeva dodatne troškove. 

Zašto je primjena prava EU važna

Europska unija zajednica je u kojoj vlada pravo, koje se temelji na zajedničkim vrijednostima koje dijele njezine države članice. Ona sama temelji se na primjeni i izvršenju prava EU-a i poštovanju vladavine prava. Pravo je najbolje sredstvo EU-a za ostvarivanje koristi za ljude, poduzeća i okoliš koje nudi EU. Načelo nadređenosti prava EU-a temelji se na načelu jednakosti pred Ugovorima. Njime se osiguravaju jednaka prava za sve u cijelom EU-u, što znači da bi sve odredbe prava EU-a trebale imati isto značenje i primjenjivati se na isti način u svim državama članicama. Pravo omogućuje EU-u da na najbolji način iskoristi unutarnje tržište, potakne prelazak na zeleniju i digitalniju Europu te zaštiti i promiče vrijednosti, djelotvornu pravosudnu suradnju i sigurnost Unije. Zbog toga je sustav utemeljen na pravilima ključan za viziju EU-a u Europi i svijetu te preduvjet za pravednost, demokraciju i poštovanje temeljnih prava. Odluke donesene u okviru paketa o povredama za ožujak uključuju 35 službenih opomena i 16 obrazloženih mišljenja. Komisija je uz to odlučila uputiti dva predmeta Sudu Europske unije.

FAQ - Često postavljena pitanja

Kada Komisija pokreće postupak zbog povrede?

 Komisija prati provode li se propisi EU pravodobno i ispravno pri čemu daje prednost rješavanju povreda s najvećim učinkom na interese građana i tvrtki, u što uključuje i povrede prava EU koje otežavaju ostvarenje važnih ciljeva politike EU. Među glavne vrste povreda prava EU su neobavještavanje, nesukladnost, povreda ugovora, odredbi ili odluka i nepravilna primjena u što ulaze i situacije kada nacionalna nadležna tijela uopće ne primjenjuju pravo EU.

Koje je glavno načelo postupaka zbog povrede prava

Ključna svrha postupaka zbog povrede prava je osigurati da države članice primjenjuju pravo EU u općem interesu. Ako se zbog moguće pogrešne primjene prava ne krše i ne ugrožavaju opća načela, onda te postupke rješavaju tijela za pravnu zaštitu koja su bliža onima na koje utječe povreda.  

Koje su faze postupka zbog povrede?

Postupak zbog povrede započinje zahtjevom za informacije, odnosno „službenom opomenom” upućenom državi članici, koja na taj zahtjev mora odgovoriti u određenom roku, obično dva mjeseca.  Ako Komisija nije zadovoljna dobivenim informacijama, može državi uputiti službeni zahtjev za osiguravanje sukladnosti s pravom Unije, to se naziva „obrazloženo mišljenje” u kojem se traži da država članica Komisiju u određenom roku, koji je obično dva mjeseca, obavijesti o mjerama koje je poduzela za ispunjenje obveza. U slučaju da država članica ne osigura sukladnost s pravom EU-a, Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmet protiv te države članice. Ako Sud presudi protiv države članice, ona mora poduzeti potrebne mjere radi postupanja u skladu s presudom. Međutim, u oko 90 % slučajeva države članice ispune svoje obveze iz prava EU-a prije upućivanja predmeta Sudu. 

Što se događa ako država članica ne postupi u skladu s presudom Suda?

Ako država članica ne postupi u skladu s prvom presudom, Komisija može nastaviti s predmetom, pri čemu se državi članici šalje samo jedno pisano upozorenje, „službena opomena“, prije ponovnog upućivanja premeta Sudu. Uputi li Komisija Sudu ponovno predmet protiv države članice, može predložiti da Sud toj državi članici odredi financijske sankcije uzimajući u obzir trajanje i ozbiljnost povrede te sposobnost te države članice da plati.

Kako se određuju financijske sankcije državi

Financijske sankcije sastoje se od paušalnog iznosa koji ovisi o vremenu koje je proteklo od prve presude Suda i dnevne novčane kazne za svaki dan od donošenja druge presude Suda do prestanka povrede.

Tko odlučuje o kaznama?

Komisija Sudu predlaže financijske sankcije određene na temelju javno dostupne metodologije, ali Sud u svojoj presudi odlučuje o konačnim iznosima.