Rekordna isplata EU fondova Hrvatskoj: Povijesnih 1,1 milijardu eura

Hrvatska je zabilježila najveću financijsku uplatu od ulaska u Uniju: isplaćena je sedma tranša iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ova rekordna isplata EU fondova Hrvatskoj, teška 1,1 milijardu eura, rezultat je potpunog ispunjenja 53 reformska i investicijska cilja koje je potvrdila Europska komisija. S ukupno povučenih 6,4 milijarde eura, Hrvatska se pozicionirala kao apsolutni lider EU u brzini i učinkovitosti provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Povijesnih 1,1 milijardu eura sjelo na račun Hrvatske kroz EU fondove.

Isplata EU fondova Hrvatskoj od 1,1 milijarde € - Analiza

Na samom izmaku 2025. godine Hrvatskoj je isplaćena sedma tranša u Okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 1,1 milijarde eura. Hrvatska je prije toga ispunila svih 53 planirana reformska i investicijska pokazatelja, a njihovo ispunjenje potvrdila Komisija.

Isplata ove tranše predstavlja najveću pojedinačnu uplatu Hrvatskoj iz Europske unije do sada, a time je ukupan iznos sredstava isplaćenih od početka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dosegnuo 6,4 milijarde eura, od ukupno 10 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju. Prethodna, šesta tranša, isplaćena je krajem rujna putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 835,6 milijuna eura.Hrvatska je, vrijedi istaći, jedina država članica Europske unije kojoj je dosad potvrđeno potpuno ispunjenje svih pokazatelja u okviru sedam realiziranih zahtjeva. Budući da Mehanizam za oporavak i otpornost završava 2026., a ukupna financijska omotnica teška je 650 milijardi eura, Komisija je pozvala članice EU da ubrzaju provedbu svojih planova za oporavak i otpornost. Države članice moraju ostvariti sve ključne etape i ciljne vrijednosti do 31. kolovoza 2026., a Komisija mora izvršiti završna plaćanja do 31. prosinca 2026.

Top 5 reformi koje financira rekordna isplata

Administrativno rasterećenje: 207 milijuna eura uštede za poduzetnike.

U okviru sedmog zahtjeva za plaćanje Hrvatska je provela niz reformi i investicija, pa je tako, između ostalog, realizirala provedbu prvog skupa mjera utvrđenih u novom, petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje poduzetnika u iznosu od 207 milijuna eura.

Investicije iz sedme tranše moderniziraju željeznički promet u Zagrebu.

Dionica Zagreb Kustošija – Glavni kolodvor.

Uz to, pojednostavila je, a i uklonila  62 regulatorna zahtjeva za profesionalne usluge, dala potporu projektima za komercijalizaciju inovacija, dovršila nadogradnju 328,1 km nadzemnih vodova visokonaponske mreže i priključenje 1 500 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije na mrežu. Uz navedeno, napravila je integraciju pružatelja vodnih usluga, smanjila udjele komunalnog otpada upućenog na odlaganje na 51 % te obnovila i nadogradila dvokolosječnu željezničku pruge na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km.

Digitalna poljoprivreda i novi Zakon o tržištu

Uz to, Hrvatska je donijela novi Zakon o tržištu rada kojim se povećao iznos i trajanje naknada za nezaposlene, smanjili zahtjevi za ranjive radnike i povećala ukupne mirovinske prihode i najniže mirovine te je digitaliziran postupak ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene na temelju provedenih analiza. Digitalizirana je dostupnost informacija o naknadama iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini i donesen Program obrazovanja odraslih - zelene vještine u građevinskom sektoru za strane radnike iz trećih zemalja. Realizirana je digitalizacija 32 javne usluge u poljoprivredi, a elektroničke javne usluge integrirane su u novu mobilnu platformu. 

GEO-Ekonomski utjecaj: Kako NPOO jača poziciju Hrvatske u EU

Kao temelj instrumenta NextGenerationEU, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost već je isplaćeno 367 milijardi eura u državama članicama, čime se doprinosi ključnim ciljevima kao što su gospodarska i socijalna otpornost te zelena i digitalna tranzicija. Važno je uočiti da osim učinka na proizvodnju i zapošljavanje u svakoj državi članici, Mehanizam za oporavak i otpornost ima i  prekogranične učinke. Naime, kada potražnja raste u jednoj državi članici, ona potiče potražnju za uvozom iz drugih država članica, podupirući rast i zapošljavanje diljem EU-a. Sve države članice imaju koristi, a za neke je zbog tih prekograničnih prelijevanja ukupni gospodarski učinak više nego dvostruko veći od njihove nacionalne omotnice Mehanizma za oporavak i otpornost. To je rezultat gospodarske integracije unutar EU-a. Osiguravanjem jasnoće i provedivosti mjera iz planova, države članice mogu ostvariti dogovorene ciljeve u okviru predviđenih rokova.

Financijska transformacija Hrvatske (2025. – 2026.)

Ključni podatak	Vrijednost / Detalj	Izvor informacija
Iznos sedme tranše	1,1 milijarda €	Rekordna uplata
Ukupno isplaćeno (do 2026.)	6,4 milijarde €	Od ukupno 10 mlrd €
Ispunjenih pokazatelja	280 od 407	Liderska pozicija u EU
Iduća isplata (8. rata)	897 milijuna €	Zahtjev predan u prosincu
Konačni rok za ciljeve	31. kolovoza 2026.	Obvezno za sve članice

FAQ - Često postavljena pitanja

Zašto je ovo rekordna isplata EU fondova Hrvatskoj?

Riječ je o najvećoj pojedinačnoj uplati Hrvatskoj iz EU od samih početaka članstva, vrijednoj 1,1 milijardu eura.

Koji su glavni uvjeti ispunjeni za isplatu sedme tranše?

Ispunjena su 53 pokazatelja, uključujući reformu tržišta rada, digitalizaciju javnih usluga i nadogradnju energetske mreže.

Koliko je ukupno novca iz NPOO-a dostupno Hrvatskoj?

Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 10 milijardi eura, od kojih je do sada isplaćeno 6,4 milijarde.

Kada se očekuje isplata preostalih 3,6 milijardi eura?

Zadnje dvije tranše (9. i 10.) ukupne vrijednosti 2,7 milijardi eura predviđene su za 2026. godinu, uz 897 milijuna iz osme rate.

Kako rekordna isplata utječe na hrvatske poduzetnike?

Osigurano je administrativno rasterećenje vrijedno 207 milijuna eura i uklonjena su 62 regulatorna zahtjeva.

Koji su infrastrukturni projekti prioritet u 2026. godini?

Fokus je na nadogradnji 328 km nadzemnih vodova te obnovi ključnih željezničkih dionica.

Što se događa ako Hrvatska ne ispuni sve ciljeve do 2026.?

Države članice moraju ostvariti sve ciljeve do 31. kolovoza 2026. kako bi Komisija izvršila završna plaćanja do kraja te godine.