Kamo ide 500 milijuna eura? Koji novi strateški EU projekti u Hrvatskoj dobivaju zeleno svjetlo!

Država je odlučila promijeniti planove i preusmjeriti čak 500 milijuna eura iz kohezijskih fondova na hitnije i prioritetnije investicije. Ovi novi strateški EU projekti u Hrvatskoj obuhvaćaju sve – od toliko iščekivanog priuštivog stanovanja i modernizacije zagrebačke obilaznice , do strateškog "Novog ulaza u Split". U nastavku donosimo ekskluzivan pregled kamo točno ide europski novac i koji će kapitalni projekti u sljedećem razdoblju transformirati zemlju.

Saznajte kamo ide 500 milijuna eura i koji novi EU projekti u Hrvatskoj kreću s realizacijom.

Zašto se mijenja plan i kamo ide 500 milijuna eura?

Hrvatska je odlučila 10 posto sredstava dostupnih iz kohezijskih fondova Europske unije u ovom financijskom razdoblju preusmjeriti na projekte koji predstavljaju nove prioritete, objavljeno je nedavno iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Naime, na pola financijskog razdoblja države članice mogu odlučiti preusmjeriti dostupna sredstva iz fondova EU na projekte koji su se pokazali prioritetnijima i čijom se dinamikom provedbe osigurava pravovremeno korištenje svih raspoloživih sredstava. Hrvatska je u ovom preusmjeravanju sredstava kao prioritete istakla priuštivo stanovanje, kibernetičku sigurnost, zaštitu vodnih resursa, civilnu pripravnost te ulaganja u prometnu infrastrukturu, koja se po potrebi, osim za civilne, može koristiti i za vojne svrhe.

Tablica: Strateški EU projekti u Hrvatskoj

Projekt	Opis projekta	Iznos sredstava
Novi ulaz u Split	Izgradnja nove spojne ceste od čvora Vučevica na A1 kroz tunel Kozjak do Kaštela i dalje prema splitskoj luci.	nepoznato
Proširenje zagrebačke obilaznice (Jankomir – Lučko)	Proširenje dionice A3 na tri prometne trake po smjeru uz rekonstrukciju mosta Dubava i modernizaciju prometne infrastrukture.	42 mil. €
Rekonstrukcija i produljenje piste u Zračnoj luci Zadar	Produljenje i obnova uzletno-sletne staze za veće zrakoplove i podršku vojnim kapacitetima.	73,7 mil. €
Povećanje kapaciteta za pretovar u Luci Ploče	Unaprjeđenje infrastrukture luke radi povećanja kapaciteta pretovara za civilne i moguće vojne potrebe.	nepoznato
Izgradnja priuštivog stanovanja u potpomognutim područjima	Izgradnja stambenih zgrada za priuštivo stanovanje u slabije razvijenim područjima. Uz postojećih 30 dodaje se još 35 mil. €	35 mil. €
Centri za obuku ročnika civilne zaštite	Opremanje centara u Jastrebarskom, Bizovcu, Divuljama i Dobrom Dolu za obuku pripadnika civilne zaštite.	nepoznato
Modernizacija sustava nadzora vanjske granice EU	Jačanje tehnoloških i operativnih kapaciteta za nadzor hrvatske kopnene granice s Bosnom i Hercegovinom.	nepoznato
Jačanje kibernetičke sigurnosti državnih servisa	Podizanje razine zaštite digitalnih sustava državne uprave i javnih usluga.	nepoznato
Projekti ulaganja u vodoopskrbu	Paket od 15 projekata za unapređenje sustava vodoopskrbe diljem Hrvatske.	150 mil. €

Novi ulaz u Split

Pritom je najveći infrastrukturni projekt dvojnog karaktera dovršetak izgradnje čvora Vučevica kod Splita. Riječ je o projektu pod nazivom ‘Novi ulaz u Split‘, i to od čvora Vučevica na autocesti A1, kroz novi tunel Kozjak koji se upravo gradi, na čvor državne ceste DC8 u Kaštelima, pa u budućnosti i preko novog mosta preko Kaštelanskog zaljeva sve do Trajektne luke Split. Hrvatske ceste predviđaju izgradnju nove dvotračne državne spojne ceste koja spaja čvorište Vučevica na autocesti A1 s gradskom lukom u Splitu. Projekt se provodi u tri faze, od kojih je u realizaciji prva faza, točnije cesta od čvorišta Vučevica do čvorišta na državnu cestu DC8 u Kaštelima, u dužini od 7,92 kilometra.

Čvor Vučevica nalazi se na paneuropskom koridoru i spada u dio cestovne infrastrukture dvojne namjene te Vlada očekuje da će se moći financirati iz fondova EU.

Po istoj će se logici izgraditi i treća traka na dionici zagrebačke obilaznice između čvorova Jankomir i Lučko, što je projekt vrijedan 42 milijuna eura. Postojeći dvotračni kolnik dužine 4,5 kilometara autoceste A3 proširit će se na tri vozna traka plus zaustavni trak u svakom smjeru. Kroz tu dionicu, dnevno prolazi više od 80.000 vozila, a najsloženiji dio projekta predstavlja rušenje postojećeg i izgradnja novog mosta Dubava dugog 29 metara. Projektom je predviđena i modernizacija prometne signalizacije s LED displejima za promjenjive prometne znakove, postavljanje meteoroloških stanica za praćenje vremenskih uvjeta, laserskih brojača prometa. Autocesta će dobiti potpuno zatvoreni sustav odvodnje s osam separatora, a za zaštitu od povećane buke izgradit će se više od dva kilometra zaštitnih zidova visine do pet metara koji će štititi 36 stambenih objekata. Uz to, planira se i preusmjeravanje sredstava kako bi se rekonstruirala i produljila pista u Zračnoj luci Zadar. Naime, Hrvatska je kupila nove vojne zrakoplove Rafale, pa se želi produžiti pista za oko 700 metara, na više od 3100 metara, a vrijednost cijelog projekta je 73,7 milijuna eura. Planiran je i remont uzletno-sletne staze, što će povećati kapacitet nosivosti i omogućiti Zračnoj luci da prihvati širokotrupne zrakoplove. 

Više novaca za priuštivo stanovanje

Budžet za priuštivo stanovanje povećava se na ukupno 65 milijuna eura.

U planovima za preusmjeravanje sredstava je i projekt povećanja kapaciteta za pretovar u Luci Ploče, jer se i ona može koristiti i u civilne i u vojne svrhe. Uz postojećih 30 milijuna eura, preusmjerit će se dodatnih 35 milijuna eura, za izgradnju zgrada za priuštivo stanovanje u potpomognutim područjima, pa će ukupna sredstva za tu namjenu narasti na 65 milijuna eura. Kada je riječ o objektima za civilnu pripravnost, iz kohezijskih fondova preusmjerava se i novac za opremanje četiriju centara za obuku ročnika civilne zaštite. Riječ je o centrima u Jastrebarskom, Bizovcu, Divuljama i Dobrom Dolu.

Uz navedene projekte, razlog prenamjene sredstava bit će i modernizacija sustava za nadzor vanjske granice Europske unije, jer Hrvatska ima jednu od najvećih kopnenih vanjskih granica u EU, i to s Bosnom i Hercegovinom. U svjetlu mogućih novih migracija nakon rata u Iranu, to će biti posebno bitan projekt. Naravno, jedan od bitnih segmenata je i kibernetička sigurnost čija razina se namjerava podići za potrebe servisa koje uprava pruža građanima i gospodarstvu. Želi se osigurati veća razina sigurnosti državne uprave i servisa koje pruža. Uz ove, prenamjenom će se financirati i 15 projekata ulaganja u vodoopskrbu, ukupno vrijednih 150 milijuna eura.

FAQ - Često postavljena pitanja

Zašto država preusmjerava sredstva

Na pola financijskog razdoblja države članice mogu odlučiti preusmjeriti dostupna sredstva iz fondova EU na projekte koji su se pokazali prioritetnijima i čijom se dinamikom provedbe osigurava pravovremeno korištenje svih raspoloživih sredstava

U koje projekte se preusmjeravaju sredstva

Hrvatska je u ovom preusmjeravanju sredstava kao prioritete istakla priuštivo stanovanje, kibernetičku sigurnost, zaštitu vodnih resursa, civilnu pripravnost te ulaganja u prometnu infrastrukturu, koja se po potrebi, osim za civilne, može koristiti i za vojne svrhe

Hoće li se ulagati u prometnu infrastrukturu

Da, najveći infrastrukturni projekt dvojnog karaktera je dovršetak izgradnje čvora Vučevica kod Splita. Riječ je o projektu pod nazivom ‘Novi ulaz u Split‘, i to od čvora Vučevica na autocesti A1, kroz novi tunel Kozjak koji se upravo gradi, na čvor državne ceste DC8 u Kaštelima, pa u budućnosti i preko novog mosta preko Kaštelanskog zaljeva sve do Trajektne luke Split. Uz to, izgradit će se i treća traka na dionici zagrebačke obilaznice između čvorova Jankomir i Lučko, što je projekt vrijedan 42 milijuna eura. Postojeći dvotračni kolnik dužine 4,5 kilometara autoceste A3 proširit će se na tri vozna traka plus zaustavni trak u svakom smjeru. Predviđena je i modernizacija prometne signalizacije s LED displejima za promjenjive prometne znakove, postavljanje meteoroloških stanica za praćenje vremenskih uvjeta, laserskih brojača prometa.

Koliko će se sredstava preusmjeriti za priuštivo stanovanje

Uz postojećih 30 milijuna eura, preusmjerit će se dodatnih 35 milijuna eura za izgradnju zgrada za priuštivo stanovanje u potpomognutim područjima, pa će ukupna sredstva za tu namjenu narasti na 65 milijuna eura.