Opomene Europske komisije Hrvatskoj: Razlozi i moguće sankcije

U travnju 2026. godine, Europska komisija pokrenula je službene postupke i uputila opomene Hrvatskoj zbog nepoštivanja europskih zakonskih regulativa. Razlozi za ove sankcije uključuju ozbiljne nedostatke u osiguravanju neovisne pravne pomoći, neusklađenost modela tržišta električne energije te izostanak učinkovitih kazni za internetske platforme prema Aktu o digitalnim uslugama. Saznajte kako ove opomene Europske komisije Hrvatskoj izravno utječu na prava građana i potrošača te koji su rokovi za ispravljanje propusta.

Pravne nesuglasice: Zbog kojih propusta stižu opomene Europske komisije Hrvatskoj?

Ravnopravnost u EU: Zašto Mađarska i Slovačka dobivaju sankcije?

U nesigurnim vremenima kao što je ovo u kojem živimo mnogi će pomisliti kako su ogromna regulativa, brojni propisi i zahtjevi koje EU postavlja pred svoje članice suvišan teret. No, činjenica da je EU pokrenula postupak protiv Mađarske i Slovačke jer su uvele sustav različitog naplaćivanja goriva, pri čemu favorizira građane svojih država ograničavanjem cijena goriva dok strancima naplaćuje više, tržišne cijene, jasno pokazuje da su ravnopravnost i jednaki tretman za sve članice jedna od bitnih karakteristika postojanja EU. 

Pregled EU opomena Hrvatskoj i propuštenih obveza

Područje kršenja	Ključni propust Republike Hrvatske	Posljedica za građane / tržište
Pravna pomoć	Odluke donosi državni odvjetnik umjesto suda; nema jamstva kod istražnog zatvora.	Ne jamči se fer i pravično suđenje; rizik od ukidanja presuda.
Tržište el. energije	Nisu prenesena nova pravila EU-a o modelu tržišta (Direktiva 2024/1711).	Uskraćen veći izbor ugovora i bolja zaštita; ovisnost o fosilnim gorivima.
Digitalne usluge	Koordinator nema ovlasti; sankcije i novčane kazne nisu razmjerne ni učinkovite.	Internetske platforme ne snose adekvatne kazne za propuste.

Glavni razlozi za opomene Europske komisije Hrvatskoj

Hrvatska ne osigurava učinkovite i odvraćajuće sankcije za velike internetske platforme.

Europska komisija odlučila je pokrenuti postupke službenih opomena Grčkoj i Hrvatskoj jer nisu prenijele pravila EU-a o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike. Naime, pravom EU-a jamči se zaštita temeljnih prava osumnjičenika i okrivljenika, uključujući osobe protiv kojih je izdan europski uhidbeni nalog. To, između ostalog, znači da sud kao nadležno i neovisno tijelo mora bez nepotrebne odgode donijeti odluke o pravnoj pomoći. Međutim, u Hrvatskoj odluke prije optužnice donosi državni odvjetnik, koji ne ispunjava zahtjev neovisnosti u skladu s pravom EU-a. 

Pravna pomoć je obaveza, a ne dobra volja

Hrvatskim pravom ne jamči se ni pravna pomoć u određenim okolnostima kad je osoba dovedena pred sud kako bi se donijela odluka o istražnom zatvoru. Takvo postupanje ne jamči fer i pravično suđenje što može imati ozbiljne posljedice u postupcima protiv okrivljenika, čak i ukidanje presuda u postupcima. Istodobno, EK je službeno opomenula i Grčku zbog raznih kršenja instituta pravne pomoći propisanih Direktivom. Obje države imaju dva mjeseca da odgovore i uklone nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.

Potrošačima uskraćujemo izbor i pristup jeftinijoj struji

Europska komisija uputila je obrazložena mišljenja Hrvatskoj, Poljskoj i Portugalu jer nisu prenijeli u nacionalno pravo nova pravila EU-a o modelu tržišta električne energije utvrđena u Direktivi 2024/1711 kojom su dopunjene ranije direktive. Cilj je novih pravila učiniti cijene električne energije za potrošače stabilnijima i manje ovisnima o cijeni fosilnih goriva. To je važno kako bi se osiguralo da troškovi energije za europske potrošače, kako kućanstva tako i poduzeća, bolje odražavaju sniženje troškova proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i veću predvidljivost cijena. 

Što nudi tržište električnom energijom, a Hrvatska propušta

Reformirani model tržišta električne energije omogućuje i bolju zaštitu potrošača jer daje veći izbor pri potpisivanju ugovora, kao i u slučaju isključivanja električne energije. Države članice morale su do 17. siječnja 2025. obavijestiti o prenošenju direktive iz 2024., osim odredaba o slobodnom izboru opskrbljivača i dijeljenju energije, za koje je rok 17. srpnja 2026. U ožujku 2025. Komisija je 26 država članica uputila službene opomene jer nisu u potpunosti prenijele Direktivu u nacionalno pravo. Nakon što je razmotrila odgovore država članica, Komisija je odlučila uputiti obrazložena mišljenja Hrvatskoj, Poljskoj i Portugalu zbog nepriopćavanja mjera za prenošenje. Te tri države članice imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije i zatražiti izricanje financijskih sankcija. 

Nemamo koordinatora za digitalne usluge, ne izričemo učinkovite sankcije

Europska komisija odlučila je uputiti dodatnu službenu opomenu Hrvatskoj zbog neusklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama. Komisija je već opomenula Hrvatsku u srpnju 2024. jer smatra da Hrvatska ne poštuje Uredbu 2922/2065. U skladu s Aktom o digitalnim uslugama države članice moraju imenovati koordinatore za digitalne usluge, nacionalna tijela odgovorna za provedbu Uredbe u okviru svoje nadležnosti. Operativni koordinator za digitalne usluge dužan je u potpunosti provoditi odredbe Akta o digitalnim uslugama na državnom području svoje države članice, omogućavati korisnicima da iskoriste njegova pravila i stvoriti pravnu sigurnost za sudionike na tržištu. 

U čemu griješimo kad provodimo Akt o digitalnim uslugama

Nakon prve službene opomene Hrvatska je 18. travnja 2025. donijela zakonodavstvo o provedbi Akta o digitalnim uslugama. Međutim, Komisija smatra da Hrvatska još uvijek nije dala ovlasti svojem koordinatoru za digitalne usluge i da je nepravilno provela ovlasti za sankcioniranje predviđene Aktom o digitalnim uslugama. Konkretno, u hrvatskom zakonodavstvu ne poštuje se uvijek granica od 6 % za najvišu novčanu kaznu, kao ni granica od 5 % prosječnog dnevnog svjetskog prihoda ili dohotka za najviše periodične penale za internetske platforme. Isto tako, ne osigurava se da su sve sankcije učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Osim toga, ne dopušta se izricanje novčanih kazni pojedincima zbog pružanja netočnih ili nepotpunih informacija ili zbog izostanka suradnje u inspekcijama, kako je propisano Uredbom. Hrvatska ima dva mjeseca da odgovori i ukloni nedostatke na koje je ukazala Komisija. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija joj može uputiti obrazloženo mišljenje.

FAQ - Često postavljena pitanja

Zašto su stigle opomene Europske komisije Hrvatskoj u 2026. godini?

Europska komisija opomenula je Hrvatsku zbog nepoštivanja EU pravila u tri ključna sektora: primjeni instituta pravne pomoći, regulaciji tržišta električne energije i provedbi Akta o digitalnim uslugama. 

Koji je glavni problem sa sustavom pravne pomoći u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj odluke o pravnoj pomoći prije optužnice donosi državni odvjetnik, a ne sud, čime se ne ispunjava zahtjev neovisnosti prema pravu EU-a. Također, pravna pomoć nije zajamčena pri odlučivanju o istražnom zatvoru. 

Kako neusklađenost tržišta električne energije šteti hrvatskim potrošačima?

Zbog neprenošenja novih pravila, hrvatskim potrošačima uskraćen je veći izbor pri potpisivanju ugovora, a cijene struje ostaju podložnije promjenama cijena fosilnih goriva umjesto da odražavaju jeftiniju energiju iz obnovljivih izvora. 

Koje direktive o električnoj energiji Hrvatska nije usvojila?

Hrvatska nije prenijela u nacionalno pravo odredbe utvrđene u Direktivi 2024/1711, za koje je rok za obavijest o prenošenju bio 17. siječnja 2025. godine.

Što Hrvatska pogrešno radi u vezi s Aktom o digitalnim uslugama?

Hrvatska još uvijek nije dala prave ovlasti svojem koordinatoru za digitalne usluge te ne poštuje zadane granice za novčane kazne tehnološkim platformama, zbog čega sankcije nisu odvraćajuće.

Kolike bi trebale biti kazne za internetske platforme prema EU Aktu?

Prema propisima koje Hrvatska ne provodi pravilno, najviša novčana kazna trebala bi iznositi do 6 %, dok bi periodični penali trebali biti do 5 % prosječnog dnevnog svjetskog prihoda internetske platforme.