Data centar u Topuskom: što znamo o projektu od 50 milijardi eura i na koja pitanja još nitko nije odgovorio
Data centar u Topuskom trošio bi godišnje jedan i pol puta više struje od Zagreba. Koliko bi vode crpio iz podzemlja u kraju poznatom po termalnim izvorima, javno još nije rekao nitko. Odgovore je trebao donijeti okrugli stol u Hrvatskom saboru 11. studenoga 2026., ali investitor na njega nije došao.
Skup „Podatkovni centar u Topuskom – razvojna prilika ili ekološka ugroza?” organizirao je saborski zastupnik Nino Raspudić (Drito). Dva i pol sata o projektu Pantheon AI raspravljali su stručnjaci za informatiku, hidrogeologiju i zaštitu okoliša, mještani Topuskog i načelnik susjedne općine Vojnić. Uz investitora, izostali su i predstavnici Vlade, ministarstava, Sisačko-moslavačke županije i Općine Topusko.
Rasprava je ipak na jednom mjestu okupila gotovo sve otvorene teme. Ovaj vodič donosi pregled onoga što se o projektu zna nakon tog skupa: brojke, rizike, stav investitora, raspoloženje javnosti i korake koji projekt tek čekaju.
Ključne informacije
• Pantheon AI je planirani kampus snage 1 gigavata (GW) koji bi u punom pogonu, prema voditelju projekta Mariju Gudelju, trošio oko 5 teravatsati (TWh) struje godišnje, nešto više od četvrtine hrvatske potrošnje.
• Gradnja nije odobrena. Prije nje Sisačko-moslavačka županija mora izmijeniti prostorni plan, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražilo je u tom postupku najstrožu provjeru utjecaja na ekološku mrežu.
• Sudionici okruglog stola upozorili su da za projekt nema javne projektne dokumentacije ni podatka o tome koliko bi vode centar trošio.
• Hidrogeologinja Hrvatskog geološkog instituta dr. sc. Mirja Pavić rekla je da se bez opsežnih istraživanja ne može tvrditi da crpljenje neće utjecati na termalne izvore Topuskog ni na vodocrpilište Perna.
• Investitor odbacuje tvrdnje o poskupljenju struje i ugrozi vode, a kritike naziva širenjem straha i panike.
Što je data centar u Topuskom i tko ga gradi?
Pantheon AI je planirani podatkovni centar za umjetnu inteligenciju na području Općine Topusko, koji poduzetnik Jako Andabak razvija s američkim institucionalnim investitorima. Projekt je predstavljen krajem travnja 2026. na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku, kada je s Končarom potpisano i pismo namjere. Gradnja bi prema najavi trebala početi 2027., a centar raditi od 2029. godine.
Podatak | Najava investitora |
Vrijednost ulaganja | više od 50 milijardi eura |
Snaga kampusa | 1 GW |
Godišnja potrošnja struje | oko 5 TWh |
Površina kampusa | |
Nova mreža | |
Ulaganje u mrežu | |
Vlastita sunčana elektrana | 500 MW |
Radna mjesta | oko 3.500, od toga 1.500 u prvoj fazi |
Voda za hlađenje | vlastite bušotine, bez spajanja na javni vodovod |
Zašto je okrugli stol u Saboru bio važan?
Bio je to prvi skup na kojem su o projektu zajedno govorili stručnjaci različitih struka i ljudi koji žive uz planiranu lokaciju. Organizator je pozvao investitora, načelnika Topuskog, župana, tri resorna ministarstva i Vladu, koja je na stranici projekta navedena kao partner.
Raspudić je rekao da su ga investitori umjesto dolaska pozvali da se kod njih informira, što je odbio: smatra da investitor projekta takvih razmjera treba doći u parlament, a ne obrnuto. Župan Ivan Celjak u pisanom je odgovoru naveo ranije preuzete obveze, dodao da se akti za gradnju ne mogu izdavati prije izmjena prostornog plana i da stručna pitanja u ovoj fazi treba uputiti investitoru.
Raspudić je istaknuo da njegova stranka nije protiv podatkovnih centara, nego da je pitanje koliki će biti, gdje i uz kakva jamstva. Isti stav ponovila je većina sudionika.
Ima li Hrvatska dovoljno struje za data centar u Topuskom?
Informatički stručnjak Lucijan Carić smatra da nema, barem ne u rokovima koje investitor najavljuje. Na okruglom stolu naveo je da bi upotrebljiva snaga centra bila oko 800 megavata (MW), više nego što isporučuje Nuklearna elektrana Krško, te da Hrvatska već sada uvozi oko 30 % električne energije.
Veći problem od same nabave struje, prema Cariću, stabilnost je mreže. Kad bi se tako velik potrošač iznenada isključio, u sustavu bi u trenutku nastao golem višak snage koji se može ukloniti samo gašenjem elektrana. Javnu analizu takvog scenarija, rekao je, nije vidio ni od regulatora ni od operatora sustava.
Red veličine potvrđuje i Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS). Rukovoditelj priključenja Igor Šumonja rekao je da sadašnje opterećenje sustava iznosi 2.000 do 3.000 MW i da bi ga priključenje Pantheona povećalo za trećinu.
Planirana sunčana elektrana od 500 MW pokrila bi, po Carićevoj procjeni, tek 7 do 15 % potreba centra. Investitor to ne osporava: Gudelj je rekao da takva elektrana pokriva otprilike desetinu potreba, pa bi se centar noću i zimi oslanjao na druge obnovljive izvore, baterije i struju iz prijenosne mreže.
Hoće li zbog data centra poskupjeti struja?
Na to pitanje zasad postoje samo dvije suprotne tvrdnje, bez ijedne javno objavljene studije. Nikola Brčić iz građanske inicijative Topusko iznio je izračun prema kojem bi takav potrošač mogao podići cijenu struje u Hrvatskoj za 10 do 33 %.
Gudelj je uoči okruglog stola u Dnevniku HRT-a tvrdio da cijena neće rasti jer investitor sam gradi i plaća novu mrežu i ne kupuje postojeću energiju s domaćeg tržišta. Za izračun inicijative rekao je da ne zna na temelju čega je napravljen.
HOPS se o cijeni ne izjašnjava. Šumonja je rekao da operator ne određuje cijenu električne energije i da na to pitanje ne može odgovoriti.
Što znamo o vodi i termalnim izvorima Topuskog?
Znamo malo, i upravo je to najveća zamjerka projektu. Dr. sc. Mirja Pavić, koja godinama istražuje hidrotermalni sustav Topuskog, rekla je da struka nije dobila nikakvu projektnu dokumentaciju: ne zna se koliko bi se vode crpilo ni odakle. Zato utjecaj nije moguće procijeniti, ali nije moguće ni unaprijed tvrditi da ga neće biti.
Topusko ima dva izvorišta u istom karbonatnom vodonosniku. Termalna voda izvire na 53 °C, u bušotini doseže 65 °C i koristi se za grijanje i lječilište. Pitka voda za općine Topusko i Gvozd dolazi s izvorišta Perna i ima 12 do 13 °C. Za ozbiljnu procjenu potrebna su, prema Pavić, detaljna hidrogeološka, strukturno-geološka i geofizička istraživanja.
Carić je dodao da termalna voda nije upotrebljiva za hlađenje jer je pretopla, pa bi centar mogao koristiti samo hladnu, pitku vodu. Potrošnja ovisi o tehnologiji hlađenja:
• zatvoreni sustavi trošili bi, po njegovoj procjeni, otprilike dvostruko više vode od cijele Općine Topusko
• evaporativno hlađenje, u kojem voda isparava, trošilo bi koliko velik grad
• hibridni sustavi dodatnu vodu troše za vrućih ljetnih dana, upravo kad je vode najmanje, a struje se troši najviše
Investitor ponavlja da se centar neće spajati na javni vodovod niti uzimati vodu iz rijeka i potoka te da su hidrogeološka istraživanja u tijeku. Konačno rješenje hlađenja još nije odabrano.
Koji su okolišni rizici?
Lara Vukasović, stručnjakinja za zaštitu okoliša koja živi u Topuskom, izdvojila je četiri skupine rizika: crpljenje podzemne vode, sječu i rascjepkavanje šuma, buku i svjetlosno onečišćenje te otpadnu toplinu. Upozorila je da voda iz vlastitog bunara nije izoliran izvor, jer svi bunari crpe iz istog, međusobno povezanog vodonosnika.
U susjednoj općini Gvozd, kod Blatuše, nalazi se posebni botanički rezervat Cret Đon močvar, zaštićen 1964. godine, s tresetnim slojem dubokim do 4,8 metara, najdubljim u Hrvatskoj. Cret je dio ekološke mreže Natura 2000 i opstaje samo dok je stalno natopljen vodom, pa bi ga promjena razine podzemne vode mogla nepovratno oštetiti.
Vukasović je zatražila cjelovitu i neovisnu procjenu utjecaja na okoliš. Ona bi morala sadržavati hidrogeološki model, popis kemikalija u rashladnom sustavu i procjenu utjecaja na šume i staništa. Najvažnije joj je da podatkovni centar, sunčanu elektranu, trafostanicu i dalekovode ocijene zajedno, jer se veliki zahvati u praksi često dijele na manje dijelove koji se procjenjuju odvojeno.
Saborska zastupnica Možemo! Dušica Radojčić ocijenila je da postupci procjene utjecaja na okoliš u Hrvatskoj nisu vjerodostojni jer izrađivače studija plaća investitor.
Što kažu mještani Topuskog i susjednih općina?
Najviše im smeta to što o projektu ne dobivaju informacije. Članica građanske inicijative iz Topuskog rekla je da mjesecima od Općine traži dokumentaciju i dobiva odgovor da je Općina nema. Kao javnu raspravu Općina je, prema njezinim riječima, navela sastanak za koji mještani nisu znali i prezentaciju projekta održanu u lipnju.
Član obitelji Bajić iz sela Pecka, koja odbija prodati imanje, rekao je da su dobili više ponuda za otkup, posljednju od 400.000 eura, te poruke da će biti izvlašteni ako ne pristanu. Obitelj je slične navode iznijela i ranije u medijima. Investitor na okruglom stolu nije bio prisutan da na njih odgovori.
Načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić rekao je da je planirana lokacija oko dva kilometra od granice njegove općine i da on o projektu takvih razmjera ne bi odlučivao bez referenduma. Županijska vijećnica Luca Gašpar Šako usporedila je slučaj s megafarmama peradi i velikim sunčanim elektranama u istoj županiji i zatražila da se njihovi učinci procjenjuju zajedno.
Što odgovara investitor?
Investitor tvrdi da projekt neće ugroziti ni vodu ni cijenu struje. Gudelj je u Dnevniku HRT-a rekao da se oko projekta stvara politički pritisak i širi strah i panika. Na panelu s HOPS-om naveo je da bi Pantheon godišnje plaćao oko 80 milijuna eura mrežarine i da će korist za lokalnu zajednicu biti veća od štete za okoliš.
Projekt podržava i lokalna vlast. Načelnik Topuskog Ivica Kuzmić procijenio je da bi se prihod općine povećao tri do četiri puta, a župan Celjak rekao je da bi se županija pozicionirala kao vodeća europska regija umjetne inteligencije.
Koji koraci čekaju projekt prije gradnje?
Gradnja ne može početi prije nekoliko formalnih koraka:
1. Priključak na mrežu. HOPS je u srpnju prihvatio elaborat priključenja, a potpisivanje ugovora najavljeno je za studeni. HOPS je najavio i da će novog potrošača prije punog priključenja testirati najmanje dvije godine.
2. Izmjena županijskog prostornog plana. Ministarstvo je 10. rujna 2026. rješenjem zatražilo Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu jer se, kako prenosi Lider, značajni negativni utjecaji ne mogu isključiti. Slijedi nova javna rasprava o planu.
3. Studija utjecaja na okoliš. Tek ako podatkovni centar ostane u usvojenom planu, izrađuje se studija za sam zahvat, uz još jednu javnu raspravu.
Što javnost misli o data centru u Topuskom?
Mišljenja su podijeljena, a organiziranog otpora je sve više. U reportažama s terena dio mještana govorio je o novim poslovima i povratku života u mjesto, a dio o strahu za okoliš i račune za struju, što su zabilježili HRT i RTL. Reprezentativno istraživanje javnog mnijenja o projektu nije objavljeno.
Ton medija promijenio se od travnja do studenoga. Prve objave prenosile su najavu „najveće investicije u povijesti Hrvatske”, iako su stručnjaci već tada dovodili u pitanje izvedivost i nabavu čipova. Od listopada u naslovima prevladavaju struja, voda i okolišni postupak.
Internetsku peticiju za obustavu projekta, pokrenutu 28. svibnja 2026., potpisalo je više od 15.500 ljudi. Zelena akcija je početkom studenoga pokrenula kampanju protiv projekta i zatražila moratorij na velike podatkovne centre u Europi.
Kritike dolaze iz stranaka vrlo različitih svjetonazora. Uz Drito, odgovore institucija traži Most, protiv projekta se izjasnio SDP, a rizike je u Saboru iznijela i zastupnica Možemo!. Većina pritom naglašava da nije protiv podatkovnih centara, nego protiv ovakve veličine, lokacije i nedostatka jamstava.
Što o data centru u Topuskom još ne znamo?
Nakon okruglog stola, kako je zaključio Brčić, imamo bolje postavljena pitanja, ali ne i odgovore. Javnosti su i dalje nepoznati:
• koliko bi vode centar trošio i iz kojih bušotina
• koji bi se rashladni sustav i koje kemikalije koristili
• postoji li studija izvedivosti i elektroenergetska studija utjecaja na mrežu
• sadržaj sporazuma koji je župan potpisao s investitorom u Dubrovniku
• tko bi upravljao centrom i čiji bi se podaci u njemu obrađivali
• kako će se odrediti cijena vode koju bi centar crpio
Sudionici su zato zatražili objavu svih dokumenata, neovisnu procjenu utjecaja na okoliš, nacionalne kriterije za velike podatkovne centre i aktiviranje Vijeća za nacionalnu sigurnost. Carić je predložio da investitor ozbiljnost dokaže bankovnim jamstvom u visini 10 % najavljenog ulaganja. Pitanje nadilazi Topusko: HOPS uz Pantheon ima još 1.600 do 1.700 zahtjeva za priključenje manjih podatkovnih centara.
Često postavljana pitanja
Gdje bi se točno gradio data centar u Topuskom?
Na području Općine Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji, desetak kilometara od središta mjesta, na zemljištu oko sela Pecka. Prema najavi investitora, kampus bi zauzeo 310 hektara.
Tko stoji iza projekta Pantheon AI?
Projekt razvija poduzetnik Jako Andabak s američkim institucionalnim investitorima, a vodi ga Mario Gudelj. Tko bi bio operater centra i koji bi ga korisnici koristili, nije javno poznato.
Je li gradnja podatkovnog centra u Topuskom odobrena?
Nije. Najprije se moraju izmijeniti županijski prostorni plan i provesti Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, a zatim i procjena utjecaja na okoliš za sam zahvat, uz javne rasprave.
Koliko bi vode trošio data centar u Topuskom?
Taj podatak nije objavljen. Investitor navodi da će koristiti vlastite bušotine i da rješenje hlađenja još nije odabrano, a stručnjaci upozoravaju da potrošnja najviše ovisi upravo o tom izboru.
Zašto investitor nije došao na okrugli stol u Saboru?
Prema riječima organizatora, predstavnici investitora ispričali su se i pozvali ga da se informira kod njih. Javno obrazloženje investitora o nedolasku nije objavljeno.
Zaključak
Data centar u Topuskom mogao bi postati najveće ulaganje u povijesti Hrvatske ili najskuplja lekcija o tome kako se takvi projekti ne smiju voditi. Okrugli stol u Saboru nije odlučio koje od toga, ali je pokazao što nedostaje da bi se moglo odlučiti: projektna dokumentacija, podatak o potrošnji vode, studija utjecaja na elektroenergetski sustav i sadržaj sporazuma s javnim tijelima. Dok ti dokumenti ne budu javni, rasprava ostaje sukob najava investitora i procjena njegovih kritičara. Sljedeće važne točke su ugovor o priključenju s HOPS-om i javna rasprava o izmjenama prostornog plana Sisačko-moslavačke županije.
Zadnje ažurirano: 13. studenoga 2026.
Komentari