Hrvatska opet u društvu neusklađenih članica EU

Logička matrica
24. stu
4 min čitanja

Hrvatska je opet u društvu neusklađenih članica EU koje nisu uskladile nacionalno zakonodavstvo s obvezujućim EU direktivama o energetici, što izravno utječe na kvalitetu života građana i razinu energetske učinkovitosti. Europska komisija dala je rok od dva mjeseca za ispravak, upozoravajući da bi u suprotnom mogle uslijediti strože mjere. Zašto je ovo važno i kako će utjecati na održivi razvoj i energetske standarde u Hrvatskoj – saznajte u nastavku.

Dokumenti s oznakom neusklađenosti direktiva hrvatske. — Neuklađenost RH s ključnim energetskim direktivama EU

Zašto je Hrvatska u društvu neusklađenih članica EU ?

Opet nismo usklađeni s EU, a to znači da hrvatski građani nemaju odgovarajući standard i kvalitetu života kakvu imaju ostale članice EU. Jer naravno, nije riječ samo o formalnom usklađivanju i prihvaćanju zajedničkih odluka već i o uvođenju svih pozitivnih promjena koje proizlaze iz prihvaćanja zajedničkih odluka. Sve se donose u dugotrajnim procesima analiza i međusobnog dogovaranja, pa kada se donesu, onda znače promjenu koja štiti, ali i obavezuje članice EU i njihove građane. Europska komisija poduzima mjere protiv nekoliko država članica EU-a koje nisu obavijestile Komisiju o mjerama za prenošenje direktiva EU-a u svoje nacionalno zakonodavstvo. Te države članice, a među njima je i Hrvatska, nisu u potpunosti prenijele direktive EU-a koje se odnose na energiju. Rok za prenošenje tih direktiva nedavno je istekao i Komisija ih potiče da odmah poduzmu mjere kako bi uskladile svoje zakone sa zahtjevima EU-a. Komisija šalje službenu obavijest tim državama članicama, dajući im dva mjeseca da odgovore i dovrše prenošenje direktiva. Ako to ne učine, Komisija može prijeći na sljedeći korak i izdati obrazloženo mišljenje.

Zgrada Europske komisije s prikazom energetske učinkovitosti i EU zastava. — Neusklađene EU direktive o energetici utječu na održivi razvoj.

Nismo prenijeli pravila o energetskoj učinkovitosti

Europska komisija odlučila je pokrenuti postupke zbog povrede propisa slanjem službenih obavijesti Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Finskoj i Švedskoj zbog toga što nisu obavijestile o potpunom prenošenju preinačene Direktive (EU) 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti. Direktiva je usvojena 2023. godine, a države članice morale su obavijestiti o prenošenju Direktive do 11. listopada 2025., osim nekih specifičnih odredbi, poput onih o izvješćivanju, koje su imale određene rokove. Nova pravila postavila su obvezujući cilj postizanja ukupnog smanjenja konačne potrošnje energije u EU od 11,7 posto do 2030. , a one su donesene u usporedbi s projekcijama za 2020. godinu. Direktiva također zahtijeva od zemalja EU-a da osiguraju da javni sektor predvodi svojim primjerom, smanjujući vlastitu konačnu potrošnju energije za 1,9 posto svake godine, u usporedbi s razinama iz 2021., i obnavljajući najmanje 3 posto javnih zgrada godišnje. Nova pravila također potiču stvaranje „sve na jednom mjestu“ na nacionalnoj razini, mehanizama koji pružaju besplatne savjete, smjernice i praktičnu podršku za mjere energetske učinkovitosti i obnove, olakšavajući taj proces, posebno za ranjiva kućanstva i one koji žive u energetski najlošijim zgradama. Države članice moraju osigurati da podatkovni centri izvještavaju o podacima o energetskoj učinkovitosti. Direktiva potiče usluge energetske učinkovitosti, uključujući putem tvrtki za energetske usluge i inovativnih rješenja za financiranje. Do danas je samo Češka obavijestila o potpunom prenošenju Direktive do zakonskog roka. Komisija stoga šalje službene obavijesti preostalih 26 država članica. Sada imaju dva mjeseca da odgovore, dovrše prenošenje i obavijeste Komisiju. U nedostatku zadovoljavajućeg odgovora, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje.

Za promet su bolje nove biosirovine, a mi to ignoriramo

Ilustracija ekološkog prometa i biogoriva. — Prometne politike EU i nova biosirovina.

Europska komisija odlučila je pokrenuti postupke zbog povrede propisa slanjem službenih obavijesti Belgiji, Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Latviji, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu i Finskoj zbog toga što nisu u potpunosti prenijele u nacionalno zakonodavstvo izmjene Priloga IX. Direktive o obnovljivim izvorima energije. Prilog IX. sadrži popis sirovina koje se uglavnom koriste za proizvodnju bioplina i naprednih biogoriva, te drugih biogoriva i bioplina. Biogoriva i bioplin proizvedeni od sirovina navedenih u Prilogu IX. koriste se u prometnom sektoru. Ta se goriva promiču u Direktivi o obnovljivim izvorima energije jer imaju bolji utjecaj na okoliš od konvencionalnih biogoriva. Delegiranom direktivom 2024/1405 izmijenjen je popis uključen u Prilog IX. uvođenjem novih sirovina. Izmjene su morale biti prenesene do 14. rujna 2025. Do danas 15 država članica nije izjavilo da su u potpunosti prenijele izmjene Priloga IX. Direktive o obnovljivim izvorima energije do zakonskog roka. Komisija im stoga šalje službene obavijesti. Te države članice sada imaju dva mjeseca da odgovore, dovrše prenošenje i obavijeste Komisiju. U nedostatku zadovoljavajućeg odgovora, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje.

Ključne obveze EU direktiva i status Hrvatske

Područje	EU zahtjev	Rok za usklađivanje	Status Hrvatske
Energetska učinkovitost	-11,7% potrošnje do 2030.	11.10.2025.	Neuklađeno
Javne zgrade	3% obnove godišnje	2025.	Neuklađeno
Biogoriva u prometu	Nova biosirovina (Prilog IX.)	14.09.2025.	Neuklađeno

FAQ - Često postavljena pitanja

Što nismo učinili

Nismo u nacionalno zakonodavstvo unijeli odredbe direktiva koje se odnose na energiju, smanjenje potrošnje, obnovu zgrada i korištenje biogoriva

Što će se dogoditi

Hrvatska je, kao i druge zemlje članice, dobila rok od dva mjeseca da ispuni svoje obaveze i uskladi nacionalno zakonodavstvo s potrebnim direktivama. Ako to ne učini, Europska komisija može izdati obvezujuće mišljenje