Jesenski paket europskog semestra 2026: što znači za Hrvatsku

Logička matrica
28. stu 2025.
5 min čitanja

Europska komisija donijela je Jesenski paket europskog semestra 2026 kojim se definiraju prioriteti gospodarske i fiskalne politike država članica, uključujući i Hrvatsku. Dokument utvrđuje razinu usklađenosti s fiskalnim okvirom EU-a te upozorava na moguće rizike i potrebne prilagodbe. Zašto je to važno i kako će utjecati na proračunsku politiku Hrvatske – saznajte u nastavku.

Zgrada Europske komisije i vizual europskog semestra — Jesenski paket europskog semestra 2026 donosi nove fiskalne smjernice za države članice

Jesenski paket europskog semestra 2026 – svrha

Nije najgore, ali nije ni sjajno. Naime, Europska komisija prije nekoliko je dana donijela jesenski paket europskog semestra 2026. u kojem su utvrđeni prioriteti gospodarske politike i politike zapošljavanja za poticanje konkurentnosti. U sve zahtjevnijem geopolitičkom okruženju Komisija poziva na koordinirano djelovanje za jačanje produktivnosti, inovacija i ulaganja, u skladu s Kompasom za konkurentnost. Hrvatska je ocijenjena prolaznom ocjenom, prihvatljivi smo, ali i blizu rizika neusklađenosti. Jesenskim paketom pokreće se ciklus europskog semestra 2026., kojim će se poboljšati njegova analitička osnova, ojačati dijalog između država članica i dionika te staviti veći naglasak na provedbu.

U proljetnom paketu europskog semestra 2026. pružit će se preporuke o politikama za rješavanje glavnih izazova za pojedine zemlje utvrđenih u izvješćima za pojedine zemlje, na temelju sveobuhvatnog skupa preporuka za pojedine zemlje za 2025. Taj se paket temelji na jesenskoj gospodarskog prognozi 2025., a koja pokazuje da je gospodarstvo EU-a i dalje otporno, uz umjeren rast uglavnom potaknut snažnom domaćom potražnjom i ulaganjima, čvrstim tržištem rada i ublažavanjem inflacije. EU se istodobno suočava s nekoliko strateških slabosti te se i dalje suočava sa strukturnim izazovima, uključujući nisku produktivnost, demografske pritiske i sve veću potražnju za javnim financijama povezanu s obranom i prelaskom na dekarbonizirano i digitalno gospodarstvo. Jačanje konkurentnosti i održavanje zdravih javnih financija stoga će biti ključno za oslobađanje potencijala rasta Europe i očuvanje stabilnosti. Europski semestar ojačan je novom preporukom 27 država članica EU-a o ljudskom kapitalu s obzirom na hitnu potrebu za povećanjem produktivnosti, poticanjem talenata i razvojem tržišta rada otpornog na buduće promjene.

Ocjena usklađenosti država članica s fiskalnim okvirom EU-a

Ilustracija Hrvatskog sabora i fiskalni pokazatelji — Hrvatska se nalazi u riziku neusklađenosti prema Europskoj komisiji

U okviru tog paketa europskog semestra Komisija je ocijenila usklađenost svih država članica s fiskalnim okvirom EU-a i pružila smjernice kako bi osigurala da njihova fiskalna politika 2026. bude usklađena s relevantnim preporukama Vijeća: ili one kojima se potvrđuju srednjoročni planovi država članica ili, za države članice u postupku u slučaju prekomjernog deficita, preporuke čiji je cilj okončanje postupka u slučaju prekomjernog deficita. Procjena Komisije usmjerena je na rast neto rashoda, jedinstvenog operativnog pokazatelja u reformiranom okviru gospodarskog upravljanja. Za 16 država članica za koje je Vijeće aktiviralo nacionalnu klauzulu o odstupanju u procjeni se uzima u obzir fleksibilnost za povećanje rashoda za obranu. Konkretno, Komisija je donijela mišljenja o nacrtima proračunskih planova za 2026. za 17 država članica europodručja.

Pritom je dvanaest nacrta proračunskih planova ocijenjeno usklađenima i stoga se države članice pozivaju da nastave provoditi fiskalne politike 2026. kako je planirano. To su Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Portugal, Slovačka. Procjenjuje se da postoji rizik od neusklađenosti triju nacrta proračunskih planova te se države članice stoga pozivaju da u okviru svojeg nacionalnog proračunskog postupka poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da fiskalna politika 2026. bude u skladu s Preporukom Vijeća, a to su Hrvatska, Litva i Slovenija. Za nas je bitno sjetiti se što znači pojam fiskalni rizici. Na taj se način obično definiraju događaji ili trendovi koji mogu rezultirati jednokratnim ili trajnim povećanjem trajnim povećanjem potrošnje ili pak, gubitkom prihoda. U oba slučaja to rezultira povećanjem javnog duga.

Procjenjuje se da postoji rizik od značajne neusklađenosti, što je lošija procjena nego u slučaju Hrvatske, dvaju nacrta proračunskih planova. Ova se procjena odnosi na Maltu i Nizozemsku te pozivaju da u okviru nacionalnog proračunskog postupka poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da fiskalna politika 2026. bude u skladu s Preporukom Vijeća. Komisija je ocijenila i fiskalna kretanja i izglede u drugim državama članicama. Pritom je sedam država članica ocijenjeno kao usklađeno, a to su Austrija, Belgija, Češka, Danska, Švedska, Poljska i Rumunjska. Za tri države članice, Bugarsku, Mađarsku i Španjolsku procjenjuje se da postoji rizik od neusklađenosti.

Razvoj postupaka u slučaju prekomjernog deficita

Karta Europe s fiskalnom analizom — Prikaz usklađenosti država članica s fiskalnim okvirom EU-a

Za devet država članica u postupku u slučaju prekomjernog deficita, Austriju, Belgiju, Francusku, Mađarsku, Italiju, Maltu, Poljsku, Rumu-njsku, i Slovačku, postupak je u mirovanju. Konkretno, to znači da se u ovoj fazi ne poduzimaju daljnji postupovni koraci, ali i da je postupak koji je u tijeku i dalje otvoren. To znači da deficit nije trajno smanjen ispod 3 % BDP-a, a države članice i dalje su obvezane odgovarajućom preporukom Vijeća. Komisija će ponovno procijeniti stanje sljedećeg proljeća, kada postanu dostupni podaci o realizaciji za 2025.

Komisija je pripremila i izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju EU-a kako bi ocijenila usklađenost s kriterijem deficita iz Ugovora za dvije države članice, Njemačku i Finsku. S obzirom na procjenu iz izvješća, pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita opravdano je za Finsku. Stoga će, nakon što uzme u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora, Komisija razmotriti predlaganje Vijeću da pokrene postupak u slučaju prekomjernog deficita za Finsku i predložiti Vijeću preporuku za okončanje stanja prekomjernog deficita.

Preporuka za ekonomsku politiku europodručja za 2026.

U ovoj se preporuci državama članicama europodručja pružaju prilagođeni savjeti o politikama o temama koje utječu na funkcioniranje europodručja u cjelini. Ove je godine preporuka usmjerena na mjere politike za poticanje produktivnosti i jačanje gospodarske sigurnosti, uz istodobno očuvanje održivosti javnih financija.

Konkretnije, u preporuci se države članice europodručja pozivaju da očuvaju fiskalnu održivost poštovanjem kretanja neto rashoda koje je preporučilo Vijeće, uključujući, prema potrebi, fleksibilnost odobrenu za rashode za obranu. To bi dovelo do općeg neutralnog smjera fiskalne politike u 2026. za europodručje. Državama članicama preporučuje se i da ponovno odrede prioritete proračuna kako bi se uzeli u obzir potrebni rashodi za strateška ulaganja. To znači rješavanje uskih grla u obrambenoj industriji i promicanje zajedničke nabave, između ostalog, dovršiti provedbu svojih planova za oporavak i otpornost do 31. kolovoza 2026., čime će se osigurati potpuna apsorpcija sredstava EU-a. Ojačati tržišta rada jačanjem vještina, poboljšanjem obrazovnih rezultata, povećanjem sudjelovanja, podupiranjem kvalitete radnih mjesta i rješavanjem problema siromaštva i cjenovne pristupačnosti stanovanja, uz istodobno osiguravanje da rast plaća ostane usklađen s produktivnošću.

Uz to, preporučuje se promicanje ulaganja u inovacijske i strateške sektore te poboljšavanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta regulatornim pojednostavnjenjem i uklanjanjem prepreka kako bi se povećala učinkovitost i razmjeri. Potrebno je i poduzeti korake za razvoj europske unije štednje i ulaganja kako bi se mobilizirao kapital, unaprijedilo stvaranje digitalnog eura, ojačala međunarodna uloga valute i pratili rizici za makrofinancijsku stabilnost. Donesena je i preporuka o ljudskom kapitalu, po prvi puta, izvješće o mehanizmu upozoravanja, europsko makroekonomsko izvješće, te prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju.

Euroskupina i Vijeće sada će raspravljati o dokumentima predstavljenima u jesenskom paketu europskog semestra s ciljem potvrđivanja ponuđenih smjernica. Komisija će sudjelovati u konstruktivnom dijalogu s Europskim parlamentom o sadržaju tog paketa, kao i o svim sljedećim koracima u ciklusu europskog semestra.