Kraj NPOO-a: Jesmo li uspjeli i koliko je novca Hrvatska povukla?
Kraj NPOO-a stigao je 31. kolovoza 2026., kad je istekao rok u kojem je Hrvatska morala izvršiti sve svoje obaveze kako bi povukla raspoloživa sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Od 10 milijardi eura koliko je bilo na raspolaganju, isplaćeno je 7,3 milijarde kroz osam tranši. O posljednje dvije odlučuje se sada, u rujnu, i o njima ovisi kako će cijeli ciklus izgledati na kraju.
Posljednji dan kolovoza pravi je trenutak za sumiranje ostvarenog jer se tog dana zatvorio prostor za ispunjavanje pokazatelja — sve što nije napravljeno do tada, više se ne može uračunati.
Ključne točke
Hrvatskoj je iz NPOO-a do sada isplaćeno oko 7,3 milijarde eura, uz stopostotnu uspješnost u svih osam dosadašnjih zahtjeva za plaćanje.
Rok za završetak svih mjera bio je 31. kolovoza 2026.; posljednji zahtjevi za plaćanje podnose se do kraja rujna, a Komisija isplate mora izvršiti do 31. prosinca 2026.
Deveta tranša vrijedi 320,1 milijun eura i traži 46 pokazatelja; deseta iznosi nešto više od 695,1 milijun eura i traži 77 pokazatelja.
Najveći rizik nije u reformama, koje su donesene, nego u građevinskim i infrastrukturnim projektima — obnovi zgrada, vodnoj infrastrukturi, energetskim mrežama i prometu.
Neuspjeh projekta robotaksi otvara pitanje povrata sredstava za taj projekt, ali ne mijenja ishod cijelog NPOO-a.
Koliko je novca Hrvatska povukla iz NPOO-a
Hrvatskoj je iz NPOO-a do kraja kolovoza 2026. isplaćeno oko 7,3 milijarde eura kroz osam tranši, od ukupne omotnice teške oko 10 milijardi eura. Svih osam dosadašnjih zahtjeva za plaćanje Europska komisija je ocijenila kao potpuno ispunjene, što Hrvatsku svrstava među države s najurednijom provedbom.
Hrvatskoj je do sada isplaćeno osam od deset novčanih tranši u ukupnom iznosu od oko 7,3 milijarde eura iz hrvatske omotnice teške oko 10 milijardi eura. Ta omotnica nije jednorodna: čini je oko 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i oko 4,2 milijarde eura povoljnih zajmova, što zajedno odgovara gotovo 13 posto hrvatskog BDP-a.
Što donose 9. i 10. tranša NPOO-a
Devetu i desetu tranšu Hrvatska će dobiti zavisno od ostvarenih obaveza iz NPOO-a, i ako Europska komisija pozitivno ocijeni hrvatske zahtjeve za plaćanje. Posljednje zahtjeve za plaćanje države članice EU moraju podnijeti do kraja rujna, a Komisija mora konačne isplate izvršiti do 31. prosinca ove godine. To znači da još uvijek ne možemo sa sigurnošću računati na dvije preostale tranše.
Za isplatu posljednje dvije tranše Hrvatska mora ostvariti 123 pokazatelja, 46 za devetu i 77 za desetu, kako stoji u revidiranoj odluci Vijeća EU. Za devetu tranšu, vrijednu 320,1 milijun eura Hrvatska mora ispuniti 46 pokazatelja, pri čemu najveći dio čine dovršeni projekti i ostvareni ciljevi u zdravstvu, obrazovanju, vodnom gospodarstvu, prometu, digitalizaciji i gospodarstvu. Deseta tranša iznosi nešto više od 695,1 milijun eura, a to je i završna tranša bespovratnog dijela NPOO-a. Obuhvaća velik broj velikih infrastrukturnih i reformskih projekata.
Uz ove dvije postoji i tranša zajma od 1,559 milijardi eura i zbog toga se u javnosti govorilo o oko 2,8 milijardi eura preostalih sredstava kroz posljednje dvije faze plaćanja kojima se dolazilo do 10 milijardi eura. Ustvari, riječ je o kombinaciji bespovratnih sredstava i zajmova, uz 9. i 10. tranšu bespovratnog dijela.
Zbog te kombinacije u javnosti kruže dvije različite brojke. Vlada je 31. kolovoza najavila da će do kraja rujna podnijeti jedan objedinjeni završni zahtjev za devetu i desetu tranšu u iznosu od 2,7 milijardi eura, i to na temelju 153 preostala pokazatelja. Razlika u odnosu na 123 pokazatelja proizlazi iz toga što objedinjeni zahtjev obuhvaća i pokazatelje vezane uz dio zajma. Sadržajno je riječ o istom skupu obaveza, samo drugačije zbrojenom. Vrijedi zabilježiti i razmjer cijelog ciklusa: Vlada navodi da je provedeno svih 78 planiranih reformi kroz 162 reformska pokazatelja, uz još 244 investicijska pokazatelja u realizaciji.
Odakle Hrvatskoj novac iz NPOO-a
NPOO je hrvatski nacionalni plan za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog instrumenta osnovanog 2020. kao odgovor na gospodarske posljedice pandemije. Kroz njega je Hrvatska dobila pristup omotnici od 10 milijardi eura, razmjerno veličini svog gospodarstva, uz uvjet da unaprijed dogovorene reforme i investicije ispuni u zadanim rokovima.
Podsjetimo, nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa 2020. godine Europska komisija je predložila plan oporavka Europe, što je rezultiralo financijskim instrumentom „EU sljedeće generacije" i Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027., a zahvaljujući kojem su članice EU mogle koristiti 1.824 milijarde eura za oporavak i jačanje europskog gospodarstva. U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije" nastao je Mehanizam za oporavak i otpornost, a Hrvatska je razmjerno veličini svog gospodarstva dobila mogućnost koristiti 10 milijardi eura kroz bespovratna sredstva i povoljne zajmove.
Što nas još čeka do kraja godine
Do kraja godine odlučuje se o nešto više od milijardu eura bespovratnih sredstava iz dvije preostale tranše. Ključno pitanje nisu reforme — one su donesene i više ne predstavljaju problem — nego hoće li fizički biti dovršeni projekti koji stoje iza investicijskih pokazatelja.
Da bi ostvarili pravo na novac za devetu tranšu, koja iznosi 320.117.457 eura, moramo ostvariti spomenutih 46 pokazatelja. Ključne skupine su poduzetništvo i gospodarstvo, energetika, vodno gospodarstvo i otpad, promet, poljoprivreda i turizam, javna uprava i digitalizacija, pravosuđe i borba protiv korupcije, obrazovanje, znanost i tržište rada, mirovinski i socijalni sustav te zdravstvo.
Za desetu tranšu moramo ostvariti 77 pokazatelja kako bi Komisija odobrila isplatu 695,2 milijuna eura. Najvažniji pokazatelji za desetu tranšu uključuju potpore gospodarstvu, energetiku i zelenu tranziciju, promet, digitalizaciju države, pravosuđe i upravljanje državnom imovinom, obrazovanje, znanost i socijalnu politiku, zdravstvo i obnovu zgrada oštećenih u potresu.
Naravno, za sve pokazatelje postoji rizik uspješnosti, odnosno dovršetka projekata, a najviši stupanj rizika je u infrastrukturnim i građevinskim projektima, od obnove zgrada i vodne infrastrukture do energetskih mreža, prometa, željezničkih pruga i zdravstvenih objekata. Reformske zakone Hrvatska je uspješno donijela i oni više ne predstavljaju problem, no rizik postoji kod spomenutih projekata.
Gdje je rizik da pokazatelji ne budu ispunjeni
Rizik nije ravnomjerno raspoređen. Najizloženiji su pokazatelji koji ovise o fizičkom dovršetku građevinskih radova i o tehničkom puštanju sustava u rad, jer se kod njih ne može improvizirati s dokumentacijom — ili je objekt gotov i funkcionira, ili nije. Najmanji rizik nose reformski pokazatelji, koji su već ispunjeni.
Tablica 1. Procjena rizika kašnjenja po tranšama i područjima
Tranša / područje | Ključni pokazatelji i projekti | Glavni rizik | Procjena rizika kašnjenja |
9. tranša — gospodarstvo | Zelene investicije MSP-ova, upravljački kapaciteti poduzeća, smanjenje administrativnog opterećenja | Provedba i dokazivanje rezultata kod velikog broja korisnika | Srednji |
9. tranša — voda i otpad | Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, kanalizacija i vodovod, objekti za obradu otpada, zaštita od poplava | Veliki građevinski radovi i rokovi završetka | Visok |
9. tranša — promet | Baterijski vlakovi, uklanjanje željezničkih uskih grla, terminal u splitskoj luci, tramvaji i autonomni prijevoz | Nabava, tehničko puštanje u rad i dokazivanje funkcionalnosti | Visok |
9. tranša — javna uprava i pravosuđe | Digitalizacija strateškog planiranja, državna IT infrastruktura, prostorni planovi, pravosudni i antikorupcijski IT sustavi | Integracija sustava i dokazivanje stvarne operativnosti | Srednji |
9. tranša — zdravstvo i obrazovanje | Bolnica Varaždin, onkologija, e-zdravstvo, reorganizacija visokog obrazovanja i mjere zapošljavanja | Završetak investicija i ostvarenje ciljnih brojki | Srednji |
10. tranša — energetika | Mreža, obnovljivi vodik, vodikove punionice, skladištenje energije, pametna brojila, geotermalni projekti, CO₂ studije | Složeni infrastrukturni i tehnološki projekti | Visok |
10. tranša — električna mobilnost | 1.300 brzih punionica, vozila i autobusi na alternativna goriva | Ugradnja velikog broja punionica i priključci na mrežu | Visok |
10. tranša — promet | Novi sustavi naplate cestarine, digitalni prometni sustavi, HŽ IT sustavi, logističko-distributivni centri | Javna nabava, interoperabilnost i završetak infrastrukture | Visok |
10. tranša — digitalizacija države | 5G, širokopojasna mreža, digitalizacija HZMO-a i Porezne uprave, e-usluge i državna IT infrastruktura | Tehnička integracija i pokrivenost ciljnih područja | Srednji |
10. tranša — pravosuđe | Smanjenje trajanja postupaka i broja neriješenih predmeta, katastar i zemljišne knjige | Dio ciljeva ovisi o stvarnim rezultatima sustava, ne samo o dovršetku projekta | Visok |
10. tranša — obrazovanje i socijala | Nova mjesta u vrtićima, škole i učionice, obrazovni vaučeri, centri za starije | Velik broj građevinskih projekata s krajnjim rokovima | Visok |
10. tranša — zdravstvo | KBC Zagreb, usavršavanje zdravstvenih radnika, digitalno praćenje lijekova | Opseg i složenost velikih zdravstvenih investicija | Visok |
10. tranša — obnova zgrada | Energetska i potresna obnova javnih i višestambenih zgrada te kulturne baštine | Fizički završetak velikog broja pojedinačnih projekata | Vrlo visok |
H2: Što znači neuspjeh projekta robotaksi
Neuspjeh projekta robotaksi ne znači propast NPOO-a. Riječ je o jednom projektu među stotinama, a Vlada navodi da će od 406 projekata biti ispunjeno njih 404. Ono što taj slučaj otvara jest pitanje povrata javnog novca i financijske korekcije, a odgovor na to pitanje još ne postoji jer se konačna ocjena donosi tek nakon pregleda završne dokumentacije.
Riječ je o jednom projektu i on, sam po sebi, ne znači propast cijelog NPOO-a. Dodatno, treba uzeti u obzir da su dijelovi projekta uspješno dovršeni, no u svakom slučaju, bitni pokazatelji nisu ostvareni i sada ovisi pričekati službenu procjenu koliko će se novca morati vratiti.
Brojke koje su javno poznate: projekt „Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture" tvrtke Project 3 Mobility, poznatije kao Verne, ugovoren je u lipnju 2023. na iznos od 179,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Tvrtki je u srpnju 2023. isplaćen predujam od oko 89,7 milijuna eura, od čega je do sada opravdano 8,77 milijuna eura, dok je preostalih otprilike 81 milijun eura evidentirano kao obveza za primljene predujmove.
Razdoblje provedbe isteklo je krajem kolovoza 2026. SAFU, agencija nadležna za ugovaranje, ističe da korisnik završni zahtjev za nadoknadu sredstava mora podnijeti u roku od 30 dana od isteka provedbe i da u tom razdoblju može pravdati preostali dio predujma. Dio koji ne bude pokriven prihvatljivim troškovima podliježe povratu, a o eventualnoj dodatnoj financijskoj korekciji odlučuje se tek nakon konačne ocjene.
Iz iste dokumentacije proizlazi i da su neki dijelovi projekta zaista dovršeni — za proizvodnju i testiranje 60 verifikacijskih prototipova, što je bio pokazatelj u okviru osme tranše, dostavljena je potpuna dokazna dokumentacija, uključujući potvrde Centra za vozila Hrvatske. Sporan je ključni cilj: vozilo pete razine autonomije.
Za korisnike EU sredstava iz ovog slučaja slijedi jedna praktična pouka. Pokazatelj se ne dokazuje uloženim trudom ni djelomično dovršenim radom, nego dokumentacijom koja potvrđuje da je ugovoreni rezultat postignut u ugovorenom roku. To vrijedi jednako za projekt od 180 milijuna eura i za onaj od 180 tisuća.
H2: Što slijedi nakon kraja NPOO-a
Završetkom NPOO-a Hrvatska ne ostaje bez europskog novca, ali se mijenja model. Izvanredni fond za brzi oporavak zatvara se ove godine, a glavni izvor ulaganja ponovno postaju redovni fondovi višegodišnjeg proračuna — kohezijska i poljoprivredna politika te programi regionalnog razvoja. Umjesto isplata vezanih uz nacionalne pokazatelje, vraćamo se na natječaje i konkurenciju projekata.
Riječ „nakon" pritom vara. Sredstva iz razdoblja 2021.–2027. troše se i ugovaraju još godinama, a novi financijski okvir stupa na snagu tek 1. siječnja 2028. To razdoblje preklapanja odredit će tko će u novi ciklus ući s pripremljenim projektima, a tko s idejama.
Detaljno smo to razložili u zasebnom tekstu: EU fondovi 2028. – 2034.: što slijedi nakon NPOO-a.
Za pitanja o EU fondovima i pripremi projekata javite se na info@logickamatrica.eu. Pratite nas na Facebooku i LinkedInu.
FAQ: Najčešća pitanja o kraju NPOO-a
Koliko je novca Hrvatska dobila iz NPOO-a?
Hrvatskoj je iz NPOO-a isplaćeno oko 7,3 milijarde eura kroz osam tranši, iz omotnice teške oko 10 milijardi eura. Svih osam dosadašnjih zahtjeva za plaćanje Europska komisija je ocijenila kao potpuno ispunjene.
Kad završava NPOO?
Rok za završetak svih mjera iz NPOO-a bio je 31. kolovoza 2026. Zahtjevi za plaćanje podnose se do kraja rujna 2026., a Europska komisija konačne isplate mora izvršiti do 31. prosinca 2026.
Što je s 9. i 10. tranšom NPOO-a?
Devetu i desetu tranšu Hrvatska dobiva ovisno o ostvarenim obavezama i o pozitivnoj ocjeni Europske komisije. Deveta vrijedi 320,1 milijun eura i traži 46 pokazatelja, deseta nešto više od 695,1 milijun eura uz 77 pokazatelja. Vlada ih namjerava podnijeti kao jedan objedinjeni završni zahtjev.
Koliko novca Hrvatska još očekuje iz NPOO-a?
Kroz posljednje dvije faze plaćanja govori se o iznosu od oko 2,7 milijardi eura, ali tu je riječ o kombinaciji bespovratnih sredstava i tranše zajma od 1,559 milijardi eura. Sam bespovratni dio devete i desete tranše iznosi nešto više od milijardu eura.
Znači li neuspjeh projekta robotaksi da je NPOO propao?
Ne. Riječ je o jednom projektu, a Vlada navodi da će od 406 projekata biti ispunjeno njih 404. Otvoreno je pitanje povrata sredstava i financijske korekcije za taj konkretan projekt, o čemu se odlučuje nakon pregleda završne dokumentacije.
Mora li Hrvatska vratiti novac ako pokazatelj nije ispunjen?
Kod neispunjenog pokazatelja Europska komisija može smanjiti iznos isplate za odgovarajući dio tranše. Kod pojedinačnog projekta korisnik vraća dio predujma koji nije opravdan prihvatljivim troškovima, uz mogućnost dodatne financijske korekcije.
Komentari