top of page

Nove opomene Europske komisije: Što Hrvatska mora ponovno promijeniti?

Saznajte zašto su u lipnju stigle službene opomene Europske komisije Hrvatskoj zbog neusklađenosti s EU propisima o najmu kamiona i održivom avio-gorivu. Otkrijte zašto domaći prijevoznici gube prilike na jedinstvenom tržištu i koji su sljedeći koraci koje naša država mora poduzeti u roku od dva mjeseca kako bi izbjegla tužbu pred Sudom EU. Pročitajte detalje postupka zbog povrede prava EU i saznajte što on znači za domaće gospodarstvo.

Moderni kamion na autocesti i zrakoplov na nebu s logotipom Europske unije u pozadini.
Saznajte što opomene Europske komisije znače za hrvatski prometni sektor.

Zašto su stigle opomene Europske komisije Hrvatskoj?

Europska komisija opomenula je Belgiju, Hrvatsku, Rumunjsku, Slovačku i Švedsku jer nisu pravilno prenijele Direktivu o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta. Time je pokrenut postupak protiv navedenih država koji u konačnici može završiti pred Sudom EU.


Tablica: Pregled EU opomena i propusta u hrvatskom zakonodavstvu

Sektor

Prekršeni propis / Direktiva

Što smo propustili učiniti?

Posljedica i status

Cestovni prijevoz tereta

Direktiva o korištenju vozila unajmljenih bez vozača

Nismo omogućili domaćim tvrtkama slobodno korištenje vozila unajmljenih u drugim državama članicama EU.

Pokrenut postupak. Rok od 2 mjeseca za uklanjanje nedostataka.

Zračni promet

Uredba ReFuelEU Aviation (održiva goriva)

Nismo propisali pravila o sankcijama za kršitelje obveza opskrbe održivim zrakoplovnim gorivom.

Pokrenut postupak. Rok od 2 mjeseca za odgovor Komisiji.

Ograničenja za slobodan najam kamiona u EU

Vozač kamiona pregledava dokumente o najmu vozila na tabletu.
Neusklađenost s EU direktivom otežava najam kamiona u drugim državama članicama.

Izmijenjenom Direktivom moderniziraju se i usklađuju pravila EU-a o korištenju unajmljenih vozila za prijevoz robe. Uklanjaju se preostala ograničenja u pogledu međunarodnog prijevoza i uspostavlja jedinstveni regulatorni okvir kako bi se prijevoznicima u cijelom EU-u omogućio ravnopravniji pristup tržištu unajmljenih vozila. Izmijenjenom Direktivom omogućuje se prijevoznicima koji su registrirani u bilo kojoj državi članici EU-u da koriste vozila unajmljena u bilo kojoj državi članici, pod uvjetom da poštuju primjenjive zakone i sigurnosne zahtjeve. Također se pojednostavnjuje dostavljanje relevantnih dokaza a elektronički dokumenti priznaju se kao dokaz usklađenosti. Komisija smatra da Belgija, Hrvatska, Rumunjska, Slovačka i Švedska nisu osigurale pravilno prenošenje odredbe koja svakoj državi članici nalaže da na svojem državnom području dopusti korištenje vozila koja su unajmila poduzeća s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice. Zbog toga je Komisija uputila službene opomene tim državama članicama, a one imaju dva mjeseca da odgovore i uklone nedostatke koje je Komisija navela. Ako ne dobije zadovoljavajuće odgovore, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja, što je sljedeća faza u postupku. 


Nedostatak sankcija za ReFuelEU Aviation

Komisija također poziva Belgiju, Njemačku, Irsku, Španjolsku, Hrvatsku, Cipar, Latviju, Luksemburg, Austriju, Poljsku, Portugal, Sloveniju i Slovačku da donesu nacionalne sustave kazni u okviru inicijative ReFuelEU Aviation. To znači da su pokrenuti postupci protiv navedenih država jer nisu utvrdili nacionalna pravila o sankcijama za kršenja Uredbe  ReFuelEU Aviation. Okvir ReFuelEU Aviation pruža dugoročnu regulatornu sigurnost za povećanje proizvodnje i uvođenja održivih zrakoplovnih goriva u cijeloj EU-u. U skladu s Uredbom ReFuelEU Aviation države članice dužne su utvrditi pravila o sankcijama za opskrbljivače zrakoplovnim gorivom, operatore zrakoplova i upravna tijela zračnih luka Unije u slučaju neusklađenosti te donijeti potrebne mjere kako bi se osigurala potpuna provedba. Unatoč stalnim pozivima Komisije tijelima država članica, navedene države još od 31. prosinca 2024. nisu dostavile potrebne informacije, kako je propisano Uredbom. Stoga je Komisija uputila službene opomene tim državama članicama, koje imaju dva mjeseca da odgovore i uklone nedostatke koje je Komisija navela. Ako ne dobije zadovoljavajuće odgovore, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja.


Kako EK pokreće postupke protiv povrede?

Drveni sudački čekić položen na pravne dokumente Europske unije.
Krajnja instanca u postupku zbog povrede prava EU je Sud Europske unije.

Kolegij povjerenika odlučuje o pokretanju postupka zbog povrede protiv određene države članice ili poduzimanju sljedećeg koraka u tom postupku. Ta se odluka temelji na pravnoj analizi koju provedu službe Komisije na temelju dokumenata i informacija koje dostave države članice, službe Komisije ili podnositelji pritužbe. Komisijine odluke o povredama donose se nekoliko puta godišnje, i to u raznim područjima politike koja prate službe Komisije, a grupiraju se iz organizacijskih razloga.


Kada se donosi službena opomena Europske komisije

Svaka država članica koja prije donošenja paketa nije obavijestila Komisiju o  mjerama za prenošenje ili koja ju je obavijestila samo o djelomičnim mjerama primit će službenu opomenu. Predmetne države članice zatim imaju dva mjeseca da u potpunosti prenesu direktive. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja.


Kako Komisija prati prenošenje direktiva u nacionalno pravo?

Komisija za svaku direktivu procjenjuje je li prenošenje u državama članicama pravovremeno, potpuno i ispravno. Države članice moraju do roka navedenog u svakoj direktivi Komisiju obavijestiti o nacionalnim mjerama za prenošenje te direktive. Te mjere često moraju uklopiti u složeni nacionalni pravni okvir. S obzirom na to, ponekad je potrebno uvesti velik broj mjera, koje Komisija zatim treba ispitati. 


Koje su faze postupka zbog povrede?

Postupak zbog povrede započinje zahtjevom za informacije, „službenom opomenom“, upućenom predmetnoj državi članici, koja na taj zahtjev mora odgovoriti u određenom roku, obično dva mjeseca. Ako Komisija nije zadovoljna dobivenim informacijama i zaključi da država članica ne ispunjava svoje obveze na temelju prava EU-a, može joj uputiti službeni zahtjev za osiguravanje sukladnosti s pravom Unije, tzv. „obrazloženo mišljenje” u kojem se traži da država članica Komisiju u određenom roku, a obično je to dva mjeseca, obavijesti o mjerama koje je poduzela za ispunjenje obveza. Ako država članica ne osigura sukladnost s pravom EU-a, Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmet protiv te države članice. Ako Sud presudi protiv države članice, ona mora poduzeti potrebne mjere radi postupanja u skladu s presudom. Međutim, u oko 90 % slučajeva države članice ispune svoje obveze iz prava EU-a prije upućivanja predmeta Sudu.


Zašto je izvršenje prava EU-a važno?

Europska unija zajednica je u kojoj vlada pravo, koje se temelji na zajedničkim vrijednostima koje dijele njezine države članice. Ona sama temelji se na primjeni i izvršenju prava EU-a i poštovanju vladavine prava. Pravo je najbolje sredstvo EU-a za ostvarivanje koristi za ljude, poduzeća i okoliš koje nudi EU. Načelo nadređenosti prava EU-a temelji se na načelu jednakosti pred Ugovorima. Njime se osiguravaju jednaka prava za sve u cijelom EU-u, što znači da bi sve odredbe prava EU-a trebale imati isto značenje i primjenjivati se na isti način u svim državama članicama. Pravo omogućuje EU-u da na najbolji način iskoristi unutarnje tržište, potakne prelazak na zeleniju i digitalniju Europu te zaštiti i promiče vrijednosti, djelotvornu pravosudnu suradnju i sigurnost Unije. 


Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu


Komentari


bottom of page