Strategija za generacijsku obnovu u poljoprivredi: 300.000 € za mlade i novi poticaji

Jeste li znali da prosječan poljoprivrednik u EU ima 57 godina, dok je samo 12 % mlađe od 40? Nova Strategija za generacijsku obnovu u poljoprivredi Europske komisije donosi hitan plan za promjenu te statistike do 2040. godine. U nastavku saznajte kako ovaj dokument planira osigurati do 300.000 eura potpore za pokretanje poslovanja, riješiti problem pristupa zemljištu i osigurati opstanak ruralnih područja.

Strategija donosi ključne mjere za modernizaciju i ostanak mladih na selu.

Alarmantna statistika: Zašto je nužna generacijska obnova?

Samo 12 % poljoprivrednika u EU je mlađe od 40 godina. Prosječno, EU poljoprivrednik ima 57 godina. Ovo dovoljno govori o tome da će za svega nekoliko godina poljoprivredni sektor ostati bez rade snage s područja EU, a to bi za posljedicu, između ostalog moglo imati i rizik za dugoročnu sigurnost opskrbe hranom, stratešku autonomiju EU-a u proizvodnji hrane i održivost europskih poljoprivrednih krajobraza. Smanjuje se i broj mladih u ruralnim područjima. Od 2013. do 2019. broj mladih u dobi od 15 do 24 godine koji žive u ruralnim područjima u EU smanjio se s 3,6 milijuna na 1,9 milijuna, dok se broj mladih u dobi od 25 do 29 godina smanjio sa 6,9 milijuna na 5,9 milijuna.

Ključne mjere strategije

Područje djelovanja	Trenutni problem	Mjera Strategije	Cilj
Demografija	Prosječna dob 57 godina, samo 12% mladih	Generacijska obnova kroz nacionalne strategije	24% mladih poljoprivrednika do 2040.
Financiranje	Manjak sredstava od 14,1 mlrd € (2022.)	Paušalni iznos do 300.000 €; suradnja s EIB-om	Lakše pokretanje i razvoj poslovanja
Zemljište	Mladi rade na unajmljenom, otežan pristup	Osnivanje europskog opservatorija za zemljišta	Spriječiti špekulacije, olakšati zakup
Ulaganja država	Nedovoljna ulaganja u mlade	Obveza ulaganja min. 6% rashoda za poljoprivredu	Sustavna podrška generacijskoj obnovi

Što konkretno donosi Strategija za generacijsku obnovu u poljoprivredi? 

Novi paket mjera predviđa paušalni iznos do 300.000 eura za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika.

Dok stariji poljoprivrednici uglavnom imaju vlastitu zemlju, mlađe generacije najčešće rade na unajmljenim površinama – oko 15 milijuna hektara zemljišta je u zakupu nasuprot 10 milijuna u vlasništvu. Pristup zemljištu, povoljni krediti i osnovne vještine i dalje su velike prepreke za mlade poljoprivrednike koji su se u 2022. suočili s manjkom financijskih sredstava u iznosu od 14,1 milijarde EUR, što je 22 % ukupnog manjka u tom sektoru. Stoga je Europska komisija izradila „Strategiju za generacijsku obnovu u poljoprivredi”, u kojoj je jasno definiran plan za potporu mladim poljoprivrednicima i povećanje interesa za poljoprivredu.

Cilj je te strategije do 2040. udvostručiti udio mladih poljoprivrednika u EU-u, kako bi mladi i novi poljoprivrednici činili oko 24 % poljoprivrednika u Europi. U tu će svrhu Komisija preporučiti državama članicama, posebno onima koje još nisu dosegle potrebnu razinu, da najmanje 6 % svojih rashoda za poljoprivredu ulože u mjere za promicanje generacijske obnove, uz mogućnost mobilizacije dodatnih sredstava. Strategija obuhvaća i razvoj nacionalnih strategija za generacijsku obnovu u poljoprivredi do 2028., u kojima će se ukloniti postojeće prepreke i definirati ciljane mjere potpore na temelju preporuka Komisije. Od država članica očekuje se da redovito izvješćuju o svojem napretku. Time će se osigurati održiv, otporan i privlačan poljoprivredni sektor za budućnost. Mladi poljoprivrednici u EU ključni su za sigurnost opskrbe hranom i vitalnost ruralnih područja. Kako bi poljoprivreda ostala otporna i privlačna, mladi trebaju imati uvjete da grade svoj život i karijeru na selu, kako im se ne bi samo jamčilo pravo na ostanak, nego i stvorila želja da ostanu. Međutim, taj se sektor suočava s ozbiljnim poteškoćama kao što su spomenuto starenje radne snage, pad broja stanovnika u ruralnim područjima te gospodarske i ekološke promjene. Otežan pristup zemljištu i povoljnim kreditima, slabiji prihodi i nedostatak relevantnih vještina odvraćaju nove sudionike na tržištu, a nasljeđivanje je i dalje teško zbog administrativnih i financijskih prepreka. Rješavanje tih pitanja strateška je nužnost i zajednička društvena odgovornost EU-a.

Cilj je strategije poduprijeti i pripremiti sljedeću generaciju poljoprivrednika u EU-u. U njoj se ističe da se mladi poljoprivrednici suočavaju sa specifičnim problemima koje treba riješiti mjerama na svim razinama upravljanja od EU-a,  nacionalne i regionalne razine i u svim politikama. Kako bi se to postiglo, u strategiji je utvrđeno pet ključnih područja djelovanja. Riječ je o pristupu zemljištu, financiranju, vještinama, dostojanstvenom životnom standardu u ruralnim područjima i potpori za nasljeđivanje. Predviđeno je nekoliko ciljanih područja djelovanja.

Financijski poticaji: Paušal do 300.000 eura za mlade poljoprivrednike

Jedno od najbitnijih u tom smislu je osiguranje financijskih sredstava. U tu je svrhu predviđeno predlaganje obveznog početnog paketa mjera za mlade poljoprivrednike u sljedećem ZPP-u kako bi im se pomoglo da započnu i razviju svoje poslovanje u tom sektoru, uključujući paušalni iznos do 300.000,00 eura za pokretanje poslovanja. Uz to, predviđeno je i usmjeravanje sredstava u korist mladih poljoprivrednika, te suradnja s EIB-om na razvoju programa jamstava i/ili subvencija kamatnih stopa kako bi se olakšao pristup financiranju.

Edukacija i nasljeđivanje gospodarstava

Predviđeno je osnivanje europskog opservatorija za zemljišta kako bi se poboljšala transparentnost u tom području. Time će se poljoprivrednicima omogućiti pristup dostupnom zemljištu, olakšati nasljeđivanje poljoprivrednih gospodarstava, informirati ih o politikama i spriječiti špekulacije zemljištem, a novim poljoprivrednicima olakšati pokretanje poljoprivredne djelatnosti. Integriranje u europski semestar relevantnih mjera generacijske obnove u pogledu nasljeđivanja, reformi mirovinskog sustava i umirovljenja, prijenosa poljoprivrednih gospodarstava, omogućilo bi, između ostalog, pravovremeno nasljeđivanje i lakšu razmjenu zemljišta. Uvid u dobre poljoprivredne prakse u inozemstvu i diversifikaciju svojih prihoda učenjem iz drugih sektora ostvarit će se i poticanjem mladih poljoprivrednika da sudjeluju u programu Erasmus za mlade poduzetnike. Omogućavanje dobrih životnih uvjeta u ruralnim područjima i lokalnog razvoja te sudjelovanja mladih i žena podići će se atraktivnost bavljenja poljoprivredom. Sufinanciranje službi za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima koje poljoprivrednicima omogućuju zamjenu tijekom bolesti, odmora ili brige za člana obitelji poboljšat će se ravnoteža između poslovnog i privatnog života poljoprivrednika. Strategija je osmišljena za provedbu na više međusobno povezanih razina: u okviru sadašnjeg i budućeg ZPP-a, komplementarnih politika EU-a, mjera koje vode države članice EU-a u područjima kao što su pristup zemljištu, oporezivanje, obrazovanje i mirovine te inicijative dionika.

FAQ - Često postavljena pitanja

Što je Strategija za generacijsku obnovu u poljoprivredi?

To je plan Europske komisije kojim se želi povećati broj mladih poljoprivrednika u EU na 24 % do 2040. godine kroz financijske poticaje i reforme politika.

Koliki financijski poticaj mogu dobiti mladi poljoprivrednici?

Strategija predlaže obvezni početni paket koji uključuje paušalni iznos do 300.000,00 eura za pokretanje i razvoj poslovanja.

Koji su glavni problemi mladih poljoprivrednika u EU?

Najveće prepreke su otežan pristup zemljištu, nedostatak povoljnih kredita, slabiji prihodi u usporedbi s drugim sektorima te administrativne prepreke pri nasljeđivanju.

Kako će se riješiti problem pristupa poljoprivrednom zemljištu?

Planira se osnivanje europskog opservatorija za zemljišta radi veće transparentnosti, sprječavanja špekulacija i olakšavanja prijenosa zemljišta na mlade.

Koja je uloga država članica u ovoj Strategiji?

Države članice trebaju razviti nacionalne strategije do 2028. i usmjeriti najmanje 6 % svojih rashoda za poljoprivredu u mjere generacijske obnove.

Što Strategija predviđa za poboljšanje vještina poljoprivrednika?

Potiče se stjecanje relevantnih vještina i sudjelovanje u programima poput Erasmusa za mlade poduzetnike radi učenja dobrih praksi iz inozemstva.

Zašto je važna generacijska obnova u poljoprivredi?

Ona je ključna za dugoročnu sigurnost opskrbe hranom, stratešku autonomiju EU-a te održavanje vitalnosti ruralnih područja koja gube stanovništvo.