Nedavno održani summit o umjetnoj inteligenciji u Parizu donio je ključna saznanja o različitim mišljenjima u razvoju umjetne inteligencije kao i prijedlog restrikcija u kupovini AI čipova za države.
Na Summitu o umjetnoj inteligenciji u Parizu, postalo je jasno da SAD i Velika Britanija imaju različite stavove o razvoju umjetne inteligencije usporedbi s EU, Kinom i Indijom. Dok Amerika i Britanija strahuju da bi regulacija ugušila industriju, Europa i Azija zagovaraju etički i inkluzivni razvoj umjetne inteligencije - to nije dobra vijest.
Je li trebamo više regulacije u razvoju umjetne (AI) tehnologije?
Da, etički i inkluzivni razvoj je potreban
Ne, to bi ugušilo inovacije
SAD i Velika Britanija protive se kontroli i regulaciji umjetne inteligencije jer smatraju da bi to ugušilo industriju u usponu. S druge strane, EU, Kina i Indija te druge zemlje na summitu su se izjasnile za koordinaciju upravljanja umjetne inteligencije i njenog razvoja koji pretpostavlja otvorenu, uključivu i etičku umjetnu inteligenciju uz nastojanje izbjegavanja koncentracije tržišta kako bi ta tehnologija bila svima dostupna. Trenutno se proizvodnja ključnih čipova za kreiranje umjetne inteligencije nalazi u SAD, ali se lanac te proizvodnje proteže od Velike Britanije, Tajvana i Nizozemske, u svakoj se zemlji nalazi tvornica koja proizvodi bitne elemente nužne za konačni proizvod, GPU čipove koje isporučuju Nvidija i AMD. To stavlja Ameriku u povlaštenu poziciju te je tako i došlo do ograničenja koje je naložio bivši američki predsjednik Biden, a koje tek treba odobriti i provesti Trump.
Prema tim ograničenjima sedamnaest država na svijetu mogu kupovati te čipove bez ograničenja, a ostali do 50 tisuća godišnje. Eventualno, uz direktan dogovor sa SAD-om, taj se broj za dovoljno povjerljive države penje do 100 tisuća godišnje. Hrvatska se nalazi u krugu država koje mogu kupiti do 50 tisuća, ali mi i nemamo tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju. Naše tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom to čine na način da razvijaju proizvode u kojima je umjetna inteligencija, a budući da se na tržištu uz ChatGPT i DeepSeek nalazi dosta druge tehnologije zasnovane na otvorenim kodovima, to može biti dovoljno za razvoj proizvoda.
Kako će EU dostići Ameriku
Bitno za EU je ono što je najavila Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Naime, na konferenciji je pokrenuta inicijativa InvestAI, kojom se nastoji skupiti 200 milijardi eura s ciljem ulaganja u gigatvornicu za koju je namijenjeno 20 milijardi eura. To će predstavljati najveće javnoprivatnopartnerstvo koje će, poput CERN-a, biti dostupno znanstvenicima i tvrtkama za razvijanje najnaprednijih modela. Na taj će način Europa donekle parirati američkom „Stargate“ planu koji predviđa investicije u vrijednosti 500 milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije u američkim tvornicama. Emmanuel Macron najavio je ulaganje od 109 milijardi eura u razvoj umjetne inteligencije u Francuskoj. Ideja je, kako je najavila von der Leyen, predsjednica Europske komisije, postići da Europa bude „kontinent umjetne inteligencije“ koja će biti korištena u zdravstvu, znanstvenim istraživanjima i podići konkurentnost Europe. Pritom, umjetna inteligencija, za koju se zalaže EU je ona koja neće ugrožavati prava na osobnost i privatnost nego biti u službi napretka i razvoja.
Činjenica da, na primjer, primjena face recognition tehnologija može biti zloupotrebljena, a istodobno i korištena u dobre svrhe kao što je sigurnost sama po sebi govori dovoljno o mogućim opasnostima od pogrešnog korištenja suvremenih tehnologija. Brzina medicinskih istraživanja i analiza već dugo pomaže u dijagnosticiranju raznih bolesti i razvoju odgovarajućih lijekova, jednako kao što unapređuje poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane općenito, a da pritom ne ugrožava postojeća radna mjesta nego omogućava pametniju i učinkovitiju upotrebu ljudskih resursa. I dalje, ključno u primjeni umjetne inteligencije je da njome upravlja čovjek koji zna zašto je koristi. Zato se ideja da projektni prijedlog za korištenje fondova EU može napraviti ChatGPT ili DeepSeek može činiti dobrom, do trenutka kada se pojavi greška jer je projektu nedostajao ključan faktor, stručnjak koji može procijeniti i zaključiti je li projekt dovoljno dobar. To je nešto što umjetna inteligencija nikada neće moći izvesti, ona ne donosi zaključke niti odluke, ona samo sastavlja nizove riječi prema naučenom modelu. Inteligencija je, mnogi se stručnjaci slažu, pogrešan izraz u cijeloj priči.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu
Prijavite se na naš stručni webinar:
Commentaires