Poticaji za solarne elektrane 2025: Fond od 10 mil. eura za građane
- Logička matrica
- 5 days ago
- 3 min read
Novi poticaji za solarne elektrane preko Fond za zaštitu okoliša sufinanciraju ugradnju fotonaponskih elektrana u privatne domove do 600 eura po kW instalirane snage za 2025. godinu.
Pametno sa strujom ne znači živjeti u mraku nego koristiti struju iz obnovljivih izvora energije među kojima je svakako sunčeva energija. Reklama bi rekla da je pravi trenutak za uštede, ali društveno odgovorni imaju pravo ako kažu da je riječ o koraku prema zaštiti prirode i smanjenju posljedica klimatskih promjena. Proizvoditi vlastitu struju fotonaponskom elektranom je upravo to, a poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nudi građanima novi natječaj za ugradnju fotonaponskih elektrana. Riječ je o pozivu vrijednom 10 milijuna eura na koji se može prijaviti od 6. lipnja do iskorištenja sredstava, najduže do 31. prosinca ove godine.
Svim građanima koji u ovoj godini na svojoj obiteljskoj kući ugrade i puste u pogon fotonaponsku elektranu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će do 50 posto investicije. Fond će građanima sufinancirati 600 eura po kW nazivne snage ugrađene elektrane, a uvjet za odobrenje sredstava je uredno vlasništvo, legalnost izgrađenog objekta i prebivalište na adresi kuće na čijem krovu su instalirani fotonaponski paneli. Kao što je već krajem prošle godine bilo najavljivano u Indikativnom planu javnih poziva i natječaja, ovi retroaktivni poticaji namijenjeni su isključivo građanima koji su svoje elektrane ugradili ili ih planiraju ugraditi i za koje će dobiti potvrdu za trajni pogon izdanu od operatora distribucijskog sustava, HEP ODS-a, izdanu u ovoj godini. Građanima koji udovolje uvjetima poziva sredstva će se isplatiti retroaktivno, na temelju računa i ostale dokumentacije koju trebaju dostaviti odmah prilikom prijave.
Korištenje sunčeve energije važan je korak prema održivoj i energetski neovisnoj budućnosti Hrvatske, smatra se jednim od najodrživijih i najperspektivnijih izvora energije. U zadnje dvije godine je, uz pomoć poticaja iz Fonda, instalirano oko 5.600 fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama. Očekuje se da će se tijekom ove godine ta brojka povećati za dodatnih 2.500 kućnih elektrana koje će doprinijeti zelenoj tranziciji naših domaćinstava, ali i njihovim nižim troškovima za energiju. Inače, u Hrvatskoj se oko 60 posto ukupno proizvedene električne energije dobiva iz obnovljivih izbora energije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku najveći dio, više od 40 posto, proizvede se u hidroelektranama, dok se iz vjetroelektrana proizvede 15 do 17 posto, a tek 4,07 posto iz solarnih elektrana. U Europskoj uniji situacija je, naravno, drugačija. Solarni paneli lani su proizveli 11 posto električne energije u Europskoj uniji, dok su termoelektrane na ugljen, što je najprljaviji izvor struje, proizvele deset posto.
Tri scenarija energetske tranzicije
Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. predviđa tri scenarija energetske tranzicije. Prema prvom, uz primjenu postojećih mjera, cilj je da udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije dosegne 60 posto, a do 2050. godine 80 posto. Drugi je scenarij ubrzanog razvoja koji predviđa da udio OIE do 2030. dosegne 66 posto, a do 2050. godine 88 posto. Treći scenarij je scenarij umjerenog energetskog razvoja i prema njemu bi udio obnovljivih izvora energije do 2030. trebao dosegnuti 61 posto te do 2050. godine 83 posto.
Govoreći o solarnim elektranama misli se na tri grupe elektrana i to na male krovne elektrane za kućanstva, solarne elektrane u segmentu poduzetništva i velike, neintegrirane, sunčane elektrane. To su samostalne instalacije postavljene na tlu koje nisu integrirane s postojećim objektima. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj dominiraju krovne instalacije u stambenom i poduzetničkom sektoru. Pri razmišljanju o elektranama za kućanstva, važno je istaknuti da njihova upotreba smanjuje trošak potrošnje električne energije, povećava vrijednost objekta jačanjem energetske održivosti i doprinosi očuvanju okoliša kroz smanjenje ugljičnog otiska i smanjenje potrošnje fosilnih goriva. Financijski, ključno je da smanjuju troškove za korištenje električne energije. Električna energija poskupjela je za oko 4,6 posto, a očekuje se daljnji rast cijene. Trenutno država subvencionira te troškove kako bi omogućila niže cijene, ali najavljeno je ukidanje tog modela. U tom kontekstu vrijedi zapaziti kako je po broju instaliranih vata po broju stanovnika, Hrvatska na oko 120 vata per capita, a europski predvodnik, Nizozemska na 1044 vata po stanovniku. Potom slijede Njemačka (816 W), Danska (675 W), Belgija (663 W), Luksemburg (629 W) i Estonija (596 W), a tek nakon njih su se poredale mediteranske zemlje kao Španjolska (565 W), Grčka (541 W), Malta (536 W) i Portugal (416 W).
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje: