ReArm EU/Readiness 2030: Kako EU planira financirati obranu
- Logička matrica
- 29. srp
- 4 min čitanja
ReArm EU/Readiness 2030 predstavlja ambiciozan plan Europske unije za povećanje obrambenih kapaciteta i vojnih ulaganja. Plan uključuje nove financijske instrumente, strateške saveze i prilagodbe fiskalnih pravila. U ovom blogu analiziramo kako će se financirati ReArm EU/Readiness 2030, koji su instrumenti na raspolaganju državama članicama i što to znači za Hrvatsku.
EU želi razviti vojnu samostalnost, ReArm EU Readiness 2030, evo kako će to izvesti
Nedavno je čak petnaest država članica EU, među kojima je i Hrvatska odlučilo aktivirati tzv. klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila EU kako bi mogle u iduće četiri godine za 1,5 posto prekoračiti proračunski deficit koji prema fiskalnim pravilima ne smije biti veći od 3 posto BDP-a. Sve države, a riječ je o Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Sloveniji učinile su to kako bi mogle povećati investicije u obranu.
Riječ je o realizaciji europskog plana naoružavanja koji je Europska komisija najavila pod nazivom ReArm EU/Readiness 2030. Cilj mu je mobilizirati 800 milijardi eura kako bi se omogućilo da vojna potrošnja u Europskoj uniji dosegne 3,5 posto BDP-a do kraja desetljeća, u usporedbi s 1,9 posto u 2024. godini. Ovaj će plan provoditi države članice kao dio pojačanih zajedničkih programskih napora kako bi se osigurala komplementarnost nacionalnih inicijativa. Naravno, angažiranje na obrambenim pitanjima rezultat su geostrateških promjena, promijenjenim odnosima u NATO savezu, agresijom na Ukrajinu, eskalacijom rata u Gazi i drugim vojnim napetostima između država koje se mogu odraziti na sigurnosnu situaciju u Europi.
Hrvatska izdvaja 2 posto BDP-a za vojsku
Nekoliko europskih zemalja već je počelo povećavati svoje vojne izdatke i prije najave ReArm EU/Readiness 2030 kao što je to, na primjer, učinila Poljska i tri baltičke države čiji su vojni proračuni već premašili 3 postotna boda BDP-a, Njemačka je povećala izdvajanja s 1,5 posto na 2,1 posto između 2022. i 2024. godine, kao i Francuska koja je isto tako podigla izdvajanja s 1,9 posto u 2022. na 2,1 posto u 2024. godini. S druge strane, neke zemlje, čija je vojna potrošnja bila među najnižima u smislu postotaka BDP-a, posebno Španjolska i Italija, nisu planirale nikakvo povećanje. Hrvatska je ove godine dosegla ulaganje od 2 posto BDP-a u obranu. Hrvatska je aktivirala financijsku sigurnosnu klauzulu kako bi imala dodatni instrument osiguranja, iako su procjene da ju neće morati koristiti nego da će povećanje iznosa za obranu pokriti u dopuštenim proračunskim okvirima. Uz aktiviranje ove nacionalne odstupnice, escape clause iz Pakta stabilnosti i rasta, čime bi se na razini EU mogao premašiti iznos od 650 milijardi dodatnih ulaganja u obranu u sljedećih četiri godine Hrvatska je pokazala interes za korištenjem novog alata nazvanog SAFE, Security Action for Europe. SAFE je financijski alat koji omogućuje država povoljno zaduživanje, uz niže kamate, za nabavku obrambenih sredstava isključivo za potrebe zajedničke obrane. Pritom se misli na sustave protuzračne obrane, minobacače, bespilotne letjelice i druga obrambena sredstva, a maksimum zaduživanje određen je na 150 milijardi eura. Ono što je bitno za korištenje alata je da projekti moraju biti zajednički i uključivati najmanje dvije države, da minimalno 65 posto sadržaja i kontrola dizajna mora biti osigurano kroz EU/EEA/Ukrajina dobavljače.
Tri strateška poteza EU
Osnovna ideja realizacije ReArm EU/Readiness 2030 i europskog rata može se promatrati kroz tri strateška poteza. Prvenstveno, to bi značilo pretvaranje obrambenih napora u nacionalne proračune, utjecaj u smislu proračunskog deficita, rasta i inflacije, te sposobnost europske industrije da proizvodi dodatnu opremu potrebnu za maksimiziranje dobitaka u smislu rasta, uz istovremeno smanjenje rizika od inflacije. U tom smislu, prenamjena industrijskih lokacija mogla bi pomoći u kratkom roku, prije nego što ulaganja u nove projekte omoguće povećanje ponude na značajniji i održiviji način.
Iako ReArm EU/Readiness 2030 donosi viziju osnaživanje obrambene moći EU, još uvijek predstoji donošenje mnogih propisa i definiranje pravila kako bi se mogao uspješno realizirati. Ideja je da se ostvari više investicija uz manje birokratskih prepreka, što znači kombinaciju fleksibilnih proračuna, zajmova, kohezijskih proračuna i izvora financiranja. Investicije bi se fokusirale na domaću industriju kako bi sredstva iz fondova ostala na području EU/EEA/Ukrajina, a to bi povećalo konkurentnost i stabilnost dobavljača i partnera u projektima. Glavna karakteristika SAFE instrumenta je suradnja, ona se nastoji osnažiti i ojačati. Pritom je važno istaći da EU ne stvara dodatnu vojnu snagu nego i dalje ostaje partnerski povezana uz NATO savez, ali osnažuje vlastite kapacitete i mogućnosti.
FAQ - često postavljena pitanja
Što je ReArm EU/Readiness 2030?
ReArm EU/Readiness 2030 je plan Europske unije za jačanje obrambenih kapaciteta do 2030. godine s ciljem povećanja vojne potrošnje na 3,5 % BDP-a.
Koji je cilj SAFE instrumenta?
SAFE (Security Action for Europe) omogućuje državama članicama povoljne zajmove za zajedničku nabavu vojne opreme i tehnologije.
Što znači aktivacija escape clause?
Escape clause omogućuje državama članicama privremeno odstupanje od fiskalnih pravila EU radi povećanih izdataka za specifične potrebe, u ovom slučaju – obranu.
Kako Hrvatska koristi ReArm EU strategiju?
Hrvatska je aktivirala escape clause i planira koristiti SAFE alat za financiranje obrambenih projekata, uz postojeće proračunsko izdvajanje od 2 % BDP-a.
Ostaje li EU unutar NATO saveza?
Da, EU planira osnažiti vlastite obrambene kapacitete, ali i dalje ostaje čvrsto povezana s NATO savezom kao glavnim obrambenim partnerom.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Komentari