Reforme državnih poduzeća ključne za 836 milijuna eura iz EU fonda
- Logička matrica
- 11. srp 2025.
- 3 min čitanja
Hrvatska uskoro očekuje rekordnih 836 milijuna eura iz EU fonda za oporavak i otpornost. Ključni uvjet za isplatu je donošenje zakona koji pokreću reforme državnih poduzeća. Ove promjene trebale bi unaprijediti transparentnost, smanjiti politički utjecaj i povećati učinkovitost upravljanja javnim tvrtkama.
Zakonima do 836 milijuna eura - reformom državnih poduzeća
Poslože li se baš sve okolnosti, Hrvatskoj bi za dva mjeseca trebalo biti uplaćena šesta, rekordna tranša sredstava iz EU-ova fonda za oporavak i otpornost, teška 836 milijuna eura. Iako je zahtjev za uplatu poslan još krajem prošle godine, kada su uvjeti za uplatu bili većinom ispunjeni, nedostajalo nam je izglasavanje dva zakona kao dio reformskih mjera zacrtanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, NPOO, te smjernica u okviru pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD-u. Riječ je o Zakonu o pravnim osobama u vlasništvu RH i Zakonu o CERP-u koji se odnosi na gotovo 900 pravnih osoba s ukupno oko 15 milijardi eura prihoda i oko 87 tisuća zaposlenih. Tu su 36 pravnih osoba s liste od „posebnog interesa za RH“ te deset koje su u većinskom i 38 u manjinskom vlasništvu države, a ostalih više od 800 je u vlasništvu lokalnih zajednica. Oni su dio indikatora, reformskih mjera zacrtanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti i smjernica u okviru pristupanja OECD-u.
Od ukupno deset milijardi eura, koliko nam je na raspolaganju zahvaljujući provedbi NPOO-a, oko 5,8 milijardi odnosi se na tzv. bespovratna sredstva ili “grantove”, a plaćanjem šeste tranše uplaćena sredstva premašila bi 5,3 milijarde. Prema očekivanjima Vlade, početkom iduće godine taj bi iznos trebao biti na oko 6,3 milijarde. Iako je nedavno struka upozorila kako velik broj projekata velike vrijednosti iz NPOO-a kasni ili nije ni započeo, što može dovesti i do gubitka nekoliko stotina milijuna eura alociranih za gospodarstvo, zdravstvo i obrazovanje, iz Vlade je odgovoreno da će se takav ishod izbjeći zbog specifičnosti metodologije EK u vezi ciljeva i ispunjenja pokazatelja podsjećajući da je Komisija nedavno odobrila zahtjev za izmjenu Plana oporavka koji je Hrvatska uputila Bruxellesu sredinom travnja.
Zašto su ovi zakoni bitni
OECD je nakon tijekom istraživanja o korporativnom upravljanju državnim tvrtkama uočio brojne nedostatke koje je iznio u svom izviješću još prije dvije godine među kojima se ističu dva ključna, a to su ograničena uloga nadzornih odbora i pretjerani politički utjecaj na upravljanje. Naime, iako je hrvatska Vlada usvojila neke korake za poboljšanje vođenja i korporativnog upravljanja u poduzećima, u OECD-ovom izvješću istaknuto je da postoje slabosti vezane uz upravljanje koje rezultiraju neučinkovitošću javnih poduzeća i koruptivnim aferama. Kao osnovni nedostatak uočena je ograničena uloga nadzornih odbora koji obično nisu neovisni niti su odgovorni za ispunjavanje osnovnih uloga osmišljavanja strategije i korporativnog nadzora. Izvješće je upozorilo da postupci imenovanja nisu ujednačeni u različitim poduzećima u državnom vlasništvu, a nadzorni odbori nisu dovoljno zaštićeni od političkog utjecaja. Stoga brojna poduzeća u državnom vlasništvu funkcioniraju kao produžetak nadležnih ministarstava ili prema diskrecijskim odlukama uprave čije predstavnike u stvari imenuje država, a ne nadzorni odbor. Drugi bitan problem iznesen u izvješću navodi pretjerani politički utjecaj na upravljanje i poslovanje državnih poduzeća. Zakonom o upravljanju trebao bi se uspostaviti sustav financijskih i nefinancijskih ciljeva, donošenje dokumenta vlasničke politike te poboljšanje prakse transparentnosti i javnih objava kao i niz organizacijskih promjena u upravljanju javnim poduzećima te unapređenje nadzora. Između ostalog, predviđeno je uvođenje transparentnog postupka izbora članova nadzornih odbora kao i autonomija NO da samostalno biraju članove uprave, definiranje jasnih financijskih i nefinancijskih ciljeva poslovanja za sva poduzeća u državnom vlasništvu. Dokumentima bi se trebala definirati uloga države u upravljanju pravnim osobama u državnom vlasništvu, obrazložiti razlozi za vlasništvo države te utvrditi odgovornosti državnih tijela uključenih u provedbu vlasničke politike.
U međuvremenu se u Vladi spremaju krajem srpnja poslati i zahtjev za sedmu tranšu koja bi trebala iznositi – oko milijardu eura.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Aktualni EU pozivi:
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:
Komentari