Kako je Hrvatska povukla 835,6 milijuna € kroz NPOO fond – i za što će se koristiti?
- Logička matrica
- 1. kol
- 4 min čitanja
Hrvatska je s srpnju dobila šestu isplatu u iznosu od 835,6 milijuna eura kroz NPOO fond nakon potvrde Europske komisije. Isplata je kasnila jer Hrvatska u siječnju nije imala Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH – propis neophodan za dobro upravljanje državnim poduzećima. Sada, nakon ispunjenja 15 ključnih etapa i 11 ciljanih vrijednosti novac može krenuti prema reformama koje jačaju zdravstvo, borbu protiv korupcije, energetsku sigurnost i zelenu tranziciju.
Hrvatskoj nova isplata od 835,6 milijuna eura
Europska komisija je prije nekoliko dana potvrdila šesti zahtjev Hrvatske za isplatu 835,6 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, dijela instrumenta NextGeneration EU. Potvrda, a posljedično je kasnila nekoliko mjeseci jer je Komisija u siječnju ove godine odgodila isplatu jer Hrvatska nije ispunila svoje obaveze i očekivanja budući da nije donijela potrebni pravni okvir. Bio je potreban propis o upravljanju u državnim tvrtkama, točnije Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju, koji su doneseni prije nekoliko tjedana, sredinom srpnja, a stupaju na snagu u listopadu ove godine. Zakon o pravnim osobama je i preduvjet za članstvo u organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD-u.
Borba protiv korupcije
U konačnici, Komisija je zaključila da je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila 15 ključnih etapa i 11 ciljnih vrijednosti utvrđenih u Provedbenoj odluci Vijeća za isplatu šeste tranše bespovratnih sredstava i drugu tranšu zajma. Komisija smatra da će reforme i ulaganja povezani s ovim plaćanjem potaknuti pozitivne promjene za hrvatske građane i poduzeća, posebno u području zdravstva, borbe protiv korupcije, geotermalnog istraživanja i razvoja vodika, upravljanja vodama, otpornosti na prirodne katastrofe, energetske povezanosti otoka i energetske sigurnosti. Ostale ključne mjere povezane s ovim zahtjevom za plaćanjem uključuju digitalizaciju zdravstvenog sustava kroz najsuvremeniju kiruršku opremu i povećanje kapaciteta za zaprimanjem pacijenata, kao i novo zakonodavstvo o upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu. Mjere uključuju i jačanje učinkovitosti sustava unutarnje kontrole poduzeća u državnom vlasništvu ili osnivanje stručnih i neovisnih nadzornih odbora.
Hoćemo još
Iako je zastoj u proceduri pribavljanja sredstava ovime riješen, on nameće i pitanje što će se dogoditi s nepovučenim sredstvima ako ne budu iskorištena do 2026. godine što je rok za realizaciju NPOO-a. Komisijin je stav da će i dalje strogo kontrolirati ispunjenje reformskih zadataka, dok su spremni na određenu fleksibilnost pri financijama. No, ostaje upozorenje, odnosno pravilo da ako neka država ne iskoristi odobrena sredstva u predviđenom roku, ona će biti preusmjerena na druge projekte, a neiskorišteni zajmovi će morati biti vraćeni. Činjenica da se kasni s realizacijom šeste tranše nije poremetila plan za upućivanjem sedmog zahtjeva za plaćanjem iz NPOO-a vrijednom 1,7 milijardi eura. To je najveća pojedinačna tranša namijenjena Hrvatskoj od punopravnog članstva u EU, 2013. godine. uz to, Hrvatska do kraja godine namjerava predati i osmi zahtjev u iznosu od 974 milijuna eura, čime će ukupan iznos iz NPOO-a narasti na 7,3 milijarde eura.
Ove godine još dvije tranše kroz NPOO fond
Hrvatska je primila ukupno 4,5 milijardi eura uplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Najvažnija ulaganja odnose se na zelenu i digitalnu tranziciju, energetsku sigurnost i obnovu zgrada, obrazovanje i znanost, zdravstvo, tržište rada te socijalnu uključenost i demografiju. Zajedno sa šestom, sedmom i osmom tranšom, predviđenima za ovu godinu, iznos iz NPOO-a narastao bi na 8 milijardi eura. Preostala dva zahtjeva, deveti i deseti, planiraju se podnijeti tijekom 2026. godine. Ukupna vrijednost ulaganja u okviru NPOO-a je 10,04 milijarde eura, od čega je 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava, a 4,2 milijarde eura čine zajmovi. Inače, prema Izvješću o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana RH za 2024. i 2025., koje je Vlada usvojila u svibnju, do sada su ispunjena 237 pokazatelja, a to predstavlja oko 54 posto ukupnog broja pokazatelja. U preostalom razdoblju, a to je manje od godinu dana, Hrvatska mora ispuniti još oko 200 reformskih i investicijskih ciljeva. U lipnju su Hrvatskoj službeno odobrene izmjene NPOO-a, kojima su iz Plana izuzeta dva investicijska projekta, brodovi na električni pogon i poddionica pruge Kutina–Novska, zbog rizika od neispunjavanja u zadanom roku. Oba se projekta nastavljaju drugim izvorima financiranja, dok su sredstva preusmjerena na inicijative s većom potražnjom, poput energetske obnove zgrada, projekta 'Trg pravde' te programa smanjenja rizika od katastrofa.
FAQ: Često postavljena pitanja:
Što je Mehanizam za oporavak i otpornost (NextGenerationEU)?
Mehanizam za oporavak i otpornost (MOO) najveći je program Europske unije namijenjen oporavku nakon pandemije, a financira reforme i investicije koje jačaju otpornost i održivi rast. Hrvatski plan obuhvaća ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju, obrazovanje, zdravstvo, tržište rada i demografiju, a ukupno je financiran sa 10 milijardi eura.
Zašto je isplata šeste tranše bila odgođena?
Europska komisija početkom 2025. odgodila je isplatu jer Hrvatska nije donijela zakon o upravljanju pravnim osobama u vlasništvu države. Taj propis je preduvjet za transparentno upravljanje državnim poduzećima i za buduće članstvo u OECD-u
Koje su reformske mjere Hrvatska ispunila?
Za šestu tranšu Hrvatska je ispunila 15 ključnih etapa i 11 ciljnih vrijednosti. Među njima su digitalizacija zdravstvenog sustava, jačanje sustava unutarnje kontrole u državnim poduzećima, osnivanje stručnih nadzornih odbora, borba protiv korupcije te zakonski okvir za upravljanje državnim tvrtkama
Na što će se potrošiti 835,6 milijuna eura?
Prema preliminarnoj ocjeni EK, sredstva su namijenjena projektima u zdravstvu, borbi protiv korupcije, geotermalnom istraživanju, razvoju vodika, upravljanju vodama i otpornosti na prirodne katastrofe. Ulaganja obuhvaćaju i energetsku povezanost otoka te jačanje energetske sigurnosti
Kada stižu sedma i osma tranša?
Sedmi zahtjev, vrijedan 1,7 milijardi eura, podnesen je krajem srpnja 2025. i predstavlja najveću pojedinačnu tranšu za Hrvatsku. Osmi zahtjev u iznosu od 974 milijuna eura planira se podnijeti do kraja 2025., čime bi ukupna sredstva iz NPOO-a narasla na oko 8 milijardi eura.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Komentari