MFF 2028 i EU fondovi: Ključne prilike i rizici za Hrvatsku
- Logička matrica
- 19. srp
- 4 min čitanja
MFF 2028 i EU fondovi: Višegodišnji financijski okvir (MFF 2028) donosi ključne prilike i izazove za Hrvatsku u kontekstu zelene i digitalne tranzicije te geopolitike. Kako bi se ostvarila maksimalna korist iz EU fondova nužno je strateško planiranje, jačanje lokalnih kapaciteta i proaktivna uloga države. U nastavku otkrivamo ključne preporuke i potencijalne rizike koje Hrvatska mora adresirati.
MFF 2028 i EU fondovi – ključne prilike i izazovi
Novi Višegodišnji financijski okvir (MFF 2028) oblikovat će političke prioritete i razvojne smjerove Europske unije u desetljeću obilježenom dubokim transformacijama – zelenom i digitalnom tranzicijom, geopolitičkim nesigurnostima i strukturnim izazovima unutar Unije. MMF 2028 i EU fondovi, za Hrvatsku, kao neto korisnicu proračuna EU i zemlju s nedovoljno razvijenim strateškim i upravljačkim kapacitetima, ovaj ciklus predstavlja povijesnu priliku – ali i ozbiljan test institucionalne zrelosti.
U nastavku donosimo ključne rizike, strukturne slabosti i preporuke koje Hrvatska treba adresirati kako bi maksimalno iskoristila dostupna sredstva u sljedećem financijskom razdoblju.
⚠️ 1. Nacionalni i regionalni planovi – odgovornost prelazi na Hrvatsku
Novi MFF uvodi model "National and Regional Partnership Plans", kojim se sredstva više ne dijele automatski po teritorijalnoj i kohezijskoj logici, već na temelju jasno definiranih investicijskih i reformskih planova, s mjerljivim učincima.
🔴 Rizik: Hrvatska nema dovoljne kapacitete za integrirano strateško planiranje, osobito na razini županija, gradova i općina. Nedostatak kadrova, tehničkog znanja i kvalitetnih lokalnih projekata može rezultirati neiskorištenim alokacijama i slabljenjem utjecaja na raspodjelu sredstava.
✅ Preporuka: Potrebno je uspostaviti nacionalni mehanizam za podršku lokalnim jedinicama u izradi integriranih razvojnih planova, kao i započeti sustavnu izgradnju kapaciteta u javnoj upravi – ne tek ad hoc edukacije, već profesionalizaciju strateškog planiranja.
⚠️ 2. Novi vlastiti prihodi – mogući fiskalni pritisak na gospodarstvo
Komisija predlaže uvođenje novih vlastitih prihoda EU-a – uključujući CBAM (porez na ugljik), digitalnu pristojbu i korporativni doprinos. Cilj je osigurati stabilnost proračuna i financiranje zajedničkih politika.
🔴 Rizik: Ti mehanizmi mogu neproporcionalno opteretiti gospodarstva poput hrvatskog, s visokom energetski intenzivnom industrijom, slabom digitalnom transformacijom i ograničenim kapacitetima za zelenu tranziciju, posebno u MSP sektoru.
✅ Preporuka: Hrvatska mora zauzeti proaktivnu poziciju u pregovorima o metodologiji i provedbi novih prihoda, zagovarajući kompenzacijske mehanizme za male i srednje države članice.
⚠️ 3. Nejasna budućnost poljoprivrede i ruralnog razvoja
U trenutnim prijedlozima MFF-a, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nije eksplicitno navedena kao temeljni stup proračuna, što izaziva zabrinutost oko potencijalnog smanjenja vidljivosti i alokacija za ruralna područja.
🔴 Rizik: Hrvatska, u kojoj više od 90% teritorija čine ruralna područja i gdje poljoprivreda čini važan socioekonomski oslonac, može se suočiti s padom potpore bez odgovarajućih kompenzacija.
✅ Preporuka: Potrebna je aktivna diplomatska inicijativa u Vijeću EU i Europskom parlamentu kako bi se ruralni razvoj i ZPP zadržali kao strateški prioritet novog proračuna.
⚠️ 4. Nedostatna spremnost za inovacije i konkurentnost
Instrumenti za istraživanje, inovacije i industrijsku konkurentnost (npr. Horizon Europe, Digital Europe, Net-Zero Industry Act) dobit će dodatnu težinu u MFF-u 2028–2034. Hrvatska je, međutim, sustavno podzastupljena u ovim programima.
🔴 Rizik: Bez ulaganja u funkcionalan RDI ekosustav, Hrvatska riskira gubitak pristupa sredstvima za visoku dodanu vrijednost, što bi produbilo razvojni jaz u odnosu na razvijenije članice.
✅ Preporuka: Država treba potaknuti institucionalno povezivanje znanosti i gospodarstva, ulagati u tehničku pomoć za MSP-ove i osigurati snažniju potporu prijaviteljima na konkurentne programe EU-a.
⚠️ 5. Centralizacija – usko grlo provedbe
Centraliziran model odlučivanja i upravljanja sredstvima u Hrvatskoj rezultira sporim i neučinkovitim korištenjem fondova, osobito kada su u pitanju decentralizirane potrebe i potencijali na terenu.
🔴 Rizik: Ako županije i gradovi ostanu bez pravih ovlasti, sredstava i stručne podrške, Hrvatska neće moći ispuniti očekivanja EU-a u pogledu brzine i fleksibilnosti provedbe.
✅ Preporuka: Potrebna je dublja fiskalna i funkcionalna decentralizacija, uz jasno definiranu ulogu i odgovornost lokalne razine u ciklusu programiranja i provedbe.
✅ Što Hrvatska mora (hitno) poduzeti?
Pokrenuti izradu nacionalnog mehanizma za planiranje i provedbu partnerstva (NRPP)
Osnažiti tehničke i analitičke kapacitete lokalne i regionalne razine
Uspostaviti stalni tim za praćenje i lobiranje u Bruxellesu
Ulagati u istraživačko-inovacijske klastere povezane s industrijom
Osigurati transparentan i strukturiran dijalog između središnje vlasti i teritorijalnih dionika
Zaključno
MFF 2028–2034 nije samo još jedan proračun već je geostrateška platforma na kojoj će se mjeriti sposobnost Hrvatske da djeluje kao proaktivna članica Europske unije. Ako nastavimo s dosadašnjim pristupom “čekanja poziva” i centraliziranog upravljanja, izgubit ćemo bitku za razvoj. No, uz strateško pozicioniranje, profesionalizaciju sustava i pametno upravljanje partnerstvima, Hrvatska može ući u ligu zemalja koje ne samo koriste fondove, već ih oblikuju.
Ako bude pameti i suradnje svih dionika, a ne samo nekih tj. odabranih, mogli bi ostvariti nacionalni cilj a to je pametno i održivo korištenje sredstava iz EU proračuna, koji nam je izuzetno važan jer nam je ključni izvor financiranja razvojnih projekata.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Aktualni EU pozivi:
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:
Komentari