Poticaji za solare: EU poziv od 40 milijuna eura za javne ustanove
- Logička matrica
- 23. ruj
- 5 min čitanja
Poticaji za solare u vrijednosti od 40 milijuna eura bit će dostupni javnim ustanovama početkom studenoga 2025. godine. Natječaj omogućuje 50 % sufinanciranja za ugradnju mikrosolarnih sustava i dizalica topline. Ova prilika pomaže smanjenju troškova energije i doprinosi klimatskim ciljevima Hrvatske i EU-a.
Obnovljivi izvori energije dio su energetskih rješenja za EU i Hrvatsku jer osiguravaju neovisnost u opskrbi i niže cijene. Kako bi se osigurala ušteda u potrošnji energije za 3. studenoga najavljen je novi natječaj za javne ustanove ukupne alokacije od 40 milijuna eura. Natječajem se potiče ugradnja mikrosolarnih sustava i ugradnja dizalica topline te njihovo puštanje u rad s intenzitetom potpore od 50 posto. Korištenjem obnovljivih izvora energije javne ustanove će, osim smanjivanja troškova, doprinijeti i nacionalnim i energetskim i klimatskim ciljevima definiranim u brojnim dokumentima EU, između ostalog u Direktivi o obnovljivoj energiji. Hrvatska, istina, još uvijek kasni u provedbi Direktive zbog čega je pokrenut postupak zbog povrede prava EU, ali usmjerenost na obnovljive izvore energije je nacionalna strategija.
Poticaji za solare - prilika za gradove i regije
Strategija EU za solarnu energiju ističe da je brzo uvođenje energije iz obnovljivih izvora u središtu REPowerEU plana, inicijative EU kojom se želi okončati ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Solarna energija je glavni pokretač tih mjera. Cilj strategije je, u okviru plana REPowerEU, učiniti dostupnim gotovo 600 GW do 2030. Solarna energija ima brojne prednosti koje je čine posebno prikladnom za savladavanje energetskih izazova današnjice. Solarna fotonaponska i solarna termalna tehnologija mogu se brzo uvesti te građani i poduzeća njenim korištenjem mogu povoljno utjecati na klimu i pritom uštedjeti. Razlozi za to su, između ostalog, i u tome što su se troškovi solarne energije znatno smanjili. Politike EU-a u području energije iz obnovljivih izvora u posljednjem desetljeću pridonijele su smanjenju troškova uvođenja fotonaponske tehnologije za 82 posto te je ona postala jedan od najkonkurentnijih izvora električne energije u EU-u. Solarna energija u kombinaciji s energetskom učinkovitošću štiti europske građane od volatilnosti cijena fosilnih goriva. Građanima EU-a to omogućuje da budu autonomni i proizvode vlastitu energiju, individualno ili kolektivno. To je velika prilika za cijele gradove i regije, posebno one koji prelaze na novi energetski i gospodarski model. Uz navedeno, solarni sektor ne stvara samo električnu i toplinsku energiju iz obnovljivih izvora, već pridonosi otvaranju novih radnih mjesta, uvođenju novih poslovnih modela i osnivanju novih poduzeća. Masovno uvođenje solarne energije prilika je i za jačanje vodećeg položaja industrije EU-a. Stvaranjem odgovarajućih okvirnih uvjeta EU može proširiti svoju proizvodnu bazu na temelju svojeg dinamičnog konkurentnog okruženja koje se temelji na inovacijama te istodobno osigurati da su solarni proizvodi usklađeni s visokim standardima potrošača u EU-u. U Strategiji EU-a za solarnu energiju iznosi se sveobuhvatna vizija za brzo iskorištavanje prednosti solarne energije te se predstavljaju četiri inicijative za savladavanje preostalih izazova u kratkom roku. Prvo, promicanjem brzog i masovnog korištenja fotonaponske tehnologije u okviru europske inicijative za solarne krovove. Drugo, pojednostavnjivanjem i skraćivanjem postupaka izdavanja dozvola. Komisija će nastojati riješiti to pitanje donošenjem zakonodavnog prijedloga, preporuke i smjernica uz ovu Komunikaciju. Treće, osiguravanjem dostupnosti velikog broja kvalificirane radne snage za savladavanje izazova proizvodnje i uvođenja solarne energije u cijelom EU-u. U skladu s pozivom dionicima da uspostave veliko partnerstvo na razini EU-a za vještine u području energije iz obnovljivih izvora na kopnu u okviru Pakta za vještine, strategijom se utvrđuje važnost RePowerEU plana za sektor solarne energije. U okviru tog partnerstva okupit će se svi relevantni dionici radi poduzimanja mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju kako bi se nadomjestio nedostatak kvalificirane radne snage u tom području. Četvrto, uspostavom Saveza EU-a za solarnu fotonaponsku industriju čiji je cilj lakše širenje otpornog industrijskog lanca vrijednosti u području solarne energije u EU-u, posebno u sektoru proizvodnje fotonaponskih sustava.
Zašto se žuri sa solarnom energijom
Solarna fotonaponska energija jedan je od najjeftinijih dostupnih izvora električne energije. Trošak solarne električne energije već je prije velikog povećanja cijena 2021. bio znatno niži od veleprodajnih cijena električne energije. Solarna električna energija i toplinska energija ključne su za postupno smanjenje ovisnosti EU-a o ruskom prirodnom plinu koji se koristi za proizvodnju električne energije. Solarna toplina i solarna energija u kombinaciji s dizalicama topline mogu zamijeniti kotlove na prirodni plin za grijanje u stambenim ili poslovnim prostorima. Solarna energija u obliku električne energije, toplinske energije ili vodika može zamijeniti potrošnju prirodnog plina u industrijskim procesima. U EU-u je do kraja 2020. bilo 136 GW instaliranih kapaciteta proizvodnje solarnih fotonaponskih sustava s time da je te godine dodatno ugrađeno više od 18 GW. Osiguravali su oko 5 posto ukupne proizvodnje električne energije u EU-u. Kako bi ostvarili cilj za energiju iz obnovljivih izvora za 2030. koji je predložila Komisija i ciljeve plana REPowerEU, moramo znatno ubrzati postupak uvođenja solarne energije. U ovom desetljeću EU će u prosjeku morati ugraditi oko 45 GW godišnje. Solarni energetski sustavi već dugo su jeftino i pouzdano rješenje za grijanje u mnogim europskim zemljama, ali se solarnom energijom pokriva ukupno samo oko 1,5 posto potreba za grijanjem. Kako bi se ostvarili ciljevi EU-a za 2030., potražnja za energijom koja se pokriva solarnom i geotermalnom energijom trebala bi se barem utrostručiti.
Kako mi koristimo sunčane dane
U Hrvatskoj se oko 60 posto električne energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. Djeluje zadovoljavajuće, no više od 40 posto se proizvodi u hidroelektranama, do 17 posto se proizvodi zahvaljujući vjetroelektranama i tek oko 4 posto iz solarnih elektrana. Prema podacima organizacije Solar Power Europe iz 2022. godine Nizozemska proizvodi više od 1044 vata po glavi stanovnika i po tome je prva u Europi. Slijede Njemačka s 816 W, Danska s 675 W, Belgija s 663 W, Luksemburg s 629 W i Estonija s 596 W, a tek nakon njih su se poredale mediteranske zemlje koje imaju puno više sunčanih dana. Španjolska tako ima 565 W po stanovniku, Grčka 541 W, Malta proizvede 536 W i Portugal 416 W. Hrvatska proizvede oko 120 vata po stanovniku usprkos činjenici da spadamo među zemlje s puno sunčanih sati godišnje, između 2200 i 2600, a Grčka ima oko 3 tisuće sunčanih sati godišnje.
FAQ: Najčešća pitanja i odgovori
Kada će natječaj biti objavljen
Natječaj je najavljen za 3. studenoga
Koliko je sredstava na raspolaganju korisnicima
Natječaj je vrijedan 40 milijuna eura, a intenzitet sufinanciranja iznosi 50 posto. Natječaj je namijenjen javnim ustanovama
Koje su prihvatljive aktivnosti
U prihvatljive aktivnosti spada ugradnja mikrosolarnih sustava, ugradnja dizalica topline i puštanje sustava u rad
Što se postiže ugradnjom solarnih sustava
Javne ustanove korištenjem solara smanjuju troškove energije i doprinose nacionalnim i europskim energetskim i klimatskim ciljevima. Fokus je na jednostavnim, učinkovitim i brzo primjenjivim tehnologijama
Kako mogu sudjelovati u natječaju
Možete se sami prijaviti preko službene dokumentacije dostupne u javnom pozivu, ali preporuka je da se obratite stručnjacima u povlačenju EU fondova koji će vam pripremiti svu potrebnu dokumentaciju i napraviti sve potrebne analize prije slanja projektne prijave, najavite se na: info@logickamatrica.eu
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Komentari