Recikliranje biootpada: Potpore za kružno gospodarstvo
- Logička matrica
- prije 2 dana
- 5 min čitanja
Recikliranje biootpada ključni je element kružnog gospodarstva jer smanjuje količinu otpada na odlagalištima, vraća hranjive tvari u tlo i otvara nova radna mjesta. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je javni poziv za ulaganja u recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada, kojim se ukupno dodjeljuje 12 milijuna eura te pojedinačni projekti mogu dobiti od 70 000 do 1,8 milijuna eura.
Zašto su važne ove potpore za recikliranje biootpada
Suvremeno poslovanje neminovno proizvodi i otpad. Otpad, kao što znamo, nije smeće nego resurs koji se može reciklirati i pametno iskoristiti. Kako bi se pomoglo tvrtkama, mikro, malim, srednjim i velikim poduzetnicima, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je poziv vrijedan 12 milijuna eura kojim se odgovarajućim projektima dodjeljuje potpora u iznosu od 70 tisuća eura pa sve do 1.800.000,00 eura. Rok za prijave je 23.09. u 14:00 sati.
Cilj Poziva je potpora ulaganjima u recikliranje odvojeno prikupljenog biootpada, dodjelom potpora u skladu s Programom dodjele državnih potpora za ulaganje u učinkovitu uporabu resursa i poticanje prelaska na kružno gospodarstvo. Poziv ima za cilj i dodatno potaknuti aktivnosti koje doprinose provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2023.–2028., PGO RH, osobito onih koje se odnose na ostvarivanje ciljeva iz PGO RH. Ovim Pozivom posebno se potiču aktivnosti usmjerene na gospodarenje komunalnim otpadom. Cilj je oporabiti recikliranjem, pripremom za ponovnu uporabu i popravkom najmanje 60 posto mase komunalnog otpada do 2030. godine. Želi se unaprijediti sustav prikupljanja i oporabe biootpada kako bi se odvojeno prikupilo i recikliralo najmanje 36 posto biootpada iz komunalnog otpada. Predmet Poziva je povećanje kapaciteta Republike Hrvatske za recikliranje odvojeno prikupljenog biootpada, čime se doprinosi unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom, povećanju učinkovitosti korištenja resursa, poticanju prelaska na kružno gospodarstvo te smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalištima.
Što kaže Plan gospodarenja otpadom
Provedba mjera PGO bila je jedan od preduvjeta ulaska RH u članstvo OECD-a. Mjere PGO-a čine dio integriranog pristupa održivom upravljanju resursima, uključujući i životni ciklus upravljanja otpadom i materijalima u svrhu uspostave uvjeta za funkcioniranje kružnog gospodarstva koje će učinkovitije koristiti resurse. Provedbom PGO-a donesenog 2023. godine doprinijet će se smanjenju stvaranja otpada, uključujući i opasnog otpada, osnažit će se gospodarenje otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš, doprinijet će se jačanju kapaciteta nužnih za upravljanje i nadzor prekograničnim prometom opasnog otpada, doprinijet će se smanjenju izvoza otpada radi zbrinjavanja odlaganjem, te će se dodatno osnažiti trgovanje otpadom namijenjenim gospodarski učinkovitim i okolišno prihvatljivim postupcima uporabe unutar područja OECD-a. Statistika koja je poslužila donošenju PGO-a kaže da je 2020. količina nastalog otpada u Hrvatskoj iznosila 6.003.759 tona odnosno 1,5 tona po stanovniku Hrvatske. U EU je količina otpada bila puno više, iznosila je više od 5,2 tona po stanovniku.
Što je biorazgradivi otpad
Biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, kao što je otpad iz vrtova, otpad od hrane te papir i karton. Zakon o gospodarenju otpadom, ZGO, definira cilj prema kojem najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u RH iznosi 264.661 tona, što je 35 % mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini. Navedeno je u skladu s Direktivom 1999/31/EZ. U razdoblju od 1997. do 2010. godine trend količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada prati trend nastajanja biorazgradivog komunalnog otpada, nakon čega dolazi do razdvajanja veze između nastalih i odloženih količina odnosno nastale količine rastu, dok se količine odloženog biorazgradivog komunalnog smanjuju. Navedeno je rezultat provođenja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i porasta stope oporabe. U 2021. godini odloženo je 594.107 tona biorazgradivog komunalnog otpada čime je ciljana vrijednost propisana ZGO-om premašena za 329.446 tona.
Što je komunalni otpad
Komunalni otpad definiran je ZGO-om kao mješoviti komunalni otpad, mKO, i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te mKO i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva. Navedeni otpad ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad. Od 2016. godine sve općine/gradovi, JLS-i, obuhvaćeni su javnom uslugom sakupljanja komunalnog otpada. U 2021. javnom uslugom bilo je obuhvaćeno 99,8 posto stanovništva odnosno 0,2 posto stanovništva nije bilo obuhvaćeno. U razdoblju od 1995. do 2008. godine količine komunalnog otpada u RH su u porastu, nakon čega se do 2010. godine evidentira smanjenje nastalih količina kao posljedica gospodarske krize. Od 2011. do 2019. godine godišnje količine nastalog komunalnog otpada lagano osciliraju, te se kreću između 1,6 i 1,8 milijuna tona. U 2020. godini, kao posljedica pandemije bolesti COVID-19 uslijed koje je došlo do značajnog smanjenja rada uslužnog sektora, ograničenja rada i zatvaranje ugostiteljskih objekata, rada kulturnih djelatnosti te posljedično smanjen broj turističkih noćenja, količine komunalnog otpada bile su na vrijednosti iz 2014. godine. Ublažavanjem epidemioloških mjera i intenziviranjem aktivnosti uslužnog sektora u 2021. godini dolazi do porasta količine nastalog komunalnog otpada,1.766.560 tona, na razinu iz 2018. godine. Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku, u 2021. godini iznosila je 454 kg što je najveća vrijednost od 1995. godine, a tek nešto manja od prosjeka EU koja je za 2020. iznosila 505 kg po stanovniku.
Kako iskoristiti potporu – koraci prijave
Provjerite prihvatljivost: Poduzeća moraju biti registrirana najmanje godinu dana, a ulaganje ne smije biti započeto prije podnošenja prijave.
Pripremite projektni prijedlog: Projekt treba opisivati ulaganje u postrojenja za reciklažu biootpada (npr. kompostane, digestori), uključivati troškovnik i planirane kapacitete.
Podnesite prijavu preko sustava eNPOO: Prijave se otvaraju 18. kolovoza 2025. i zatvaraju 23. rujna 2025. u 14:00 sati.
Osigurajte vlastito sufinanciranje: Pojedini projekti financiraju se do određenog postotka, stoga poduzeća moraju dokazati da imaju financijsku sposobnost osigurati ostatak ulaganja.
Pratite rezultate: Nakon evaluacije projektnih prijedloga nadležno ministarstvo obavijestit će prijavitelje o dodjeli potpora.
FAQ – Često postavljana pitanja
Koji je cilj javnog poziva za recikliranje biootpada?
Cilj je podržati ulaganja u recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada te potaknuti projekte koji doprinose provedbi Plana gospodarenja otpadom RH. Fokus je na postizanju ciljeva od 60 % recikliranja komunalnog otpada i 36 % recikliranja biootpada.
Tko se može prijaviti i koliki su iznosi potpora?
Prijaviti se mogu mikro, mala, srednja i velika poduzeća koja su registrirana najmanje godinu dana. Pojedini projekt može dobiti od 70 000 € do 1,8 milijuna € bespovratnih sredstava, dok je ukupni iznos poziva 12 milijuna €.
Zašto je recikliranje biootpada važno?
Recikliranje biootpada smanjuje količinu otpada na odlagalištima, sprječava nastajanje metanskog plina, vraća hranjive tvari u tlo kroz proizvodnju komposta i doprinosi ostvarenju ciljeva kružnog gospodarstva.
Što se smatra biootpadom i biorazgradivim otpadom?
Biorazgradivi otpad je svaki otpad ili dio otpada koji se može razgraditi aerobno ili anaerobno. Biootpad je uži pojam i uključuje biorazgradivi otpad iz vrtova, parkova, hranu i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana i ugostiteljskih objekata.
Gdje pronaći detaljne upute i obrasce za prijavu?
Detaljne upute, obrasci i rokovi dostupni su na službenom portalu NPOO (fondovieu.gov.hr). Prijave se podnose putem sustava eNPOO, a rok za podnošenje projektnih prijedloga je 23. rujna 2025. do 14:00 sati
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Komentari