Stručna Praksa: Kako Povećati zapošljivost studenata uz pomoć EU fondova
- Logička matrica
- Jun 2
- 3 min read
Stručna praksa ključan je alat za povećanje zapošljivosti studenata, a Ministarstvo znanosti raspisalo je poziv s 24 milijuna EUR za njezino unapređenje. Kroz suradnju visokih učilišta i poslodavaca, fokus je na praktičnim vještinama, digitalnim platformama te mentorstvu, no prepreke ostaju nedostatak financija i opreme.

Do 12. rujna ove godine otvoren je poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na dostavu projektnih prijedloga SF.2.4.06.08 „Unapređenje zapošljivosti kroz stručnu praksu u visokom obrazovanju“. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog poziva su javna i privatna visoka učilišta upisana u Upisnik visokih učilišta u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske. Kako bi se ojačali kapaciteti visokih učilišta za povećanje zapošljivosti studenata omogućavanjem stjecanja praktičnih vještina za rad, ovim Pozivom se potiče provedba i evaluacija stručne prakse kod poslodavca, jačanje djelatnosti karijernog savjetovanja studenata i djelovanja alumni zajednice na visokom učilištu. Omogućavanjem stjecanja praktičnih vještina za rad jačaju se kapaciteti visokih učilišta za povećanje zapošljivosti studenata. Ujedno se jačaju kapaciteti visokih učilišta za pripremu i provedbu stručne prakse te provode ostali oblici stjecanja praktičnih vještina te jača socijalna inkluzija za studente iz podzastupljenih i ranjivih skupina. Ukupna raspoloživa financijska sredstva iznose 24.000.000,00 eura, od kojih ESF sufinanciranje iznosi 20.400.000,00 eura, a nacionalno sufinanciranje iznosi 3.600.000,00 eura.
Uspješna stručna praksa - smjernice

Istraživanja su pokazala da je moguće ustanoviti kvalitetne preporuke za što uspješnije realiziranje kvalitetne stručne prakse. Između ostalog, dobro je poticati kreiranje centara karijera na visokim učilištima kako bi se olakšalo povezivanje studenata i poslodavaca. To se pokazalo korisnim oblikom potpore studentima u uključivanje u stručnu praksu i u tržište rada. Osnovna prepreka je nedostatak financijskih sredstava za rad tih centara. Posljedično, to znači otežano uključivanje studenata u stručnu praksu, ali i nedostatnu kvalitetu stručne prakse. Nedostatak sredstava za nastavno i administrativno osoblje, kao i činjenica da stručna praksa nije prepoznata kao dodatni nastavnički i administrativni angažman na visokim učilištima, predstavljaju veliku prepreku realizaciji ideje stručnog usavršavanja. Naime, osim mentorstva, organizacija stručne prakse zahtijeva dodatne radne aktivnosti, organizacijske vještine, vještine pregovaranja s poslodavcima, praćenje studentske prakse kao i dodatno administrativno opterećenje. Korištenje digitalne platforme koje bi se kao model ponude prakse odnosno „burze“ studentima ponudila poveznica s odgovarajućim poslodavcima, umnogome bi ubrzalo i olakšalo realizaciju stručne prakse. Korisno bi bilo poticati međunarodnu mobilnost studenata kroz uključivanje u stručnu praksu u inozemstvu. To bi predstavljalo važnu pripremu studenata za rad u globalnom okruženju. Stručnom praksom u inozemstvu, studenti bi poboljšali svoja znanja i vještine na međunarodnom tržištu.
Tips and tricks za bolju praksu

Za uspješnu realizaciju stručne prakse neophodno je uskladiti zahtjeve i potrebe poslodavaca s mogućnostima studenata jer tvrtke nisu sklone primati veći broj studenata na praksu. Nedostatak mentora je velik problem u realizaciji stručnog usavršavanja. Stoga je potrebno poticati suradnju visokih učilišta i poslodavaca u pogledu organizacije mentorstva. Pokazalo se da je uključivanje studenata u stručnu praksu jedan od najefikasnijih modaliteta izgradnje kvalitetnih ljudskih potencijala. Suočeni s nedostatkom kvalificirane radne snage na tržištu, tvrtke prepoznaju važnost organizacije i provedbe stručne prakse. Ali, budući da poslodavci nisu orijentirani na edukaciju i mentorstvo, taj dio se ostvaruje suradnjom između studenata, poslodavaca i visokih učilišta. Korisno je organizirati predavanja studentima koja bi izveli stručnjaci iz realnog sektora jer se, između ostalog, time poboljšava kvaliteta i značaj obrazovnog procesa. Stručna praksa predstavlja idealno okruženje za stvaranje ideje i teme za završni rad studenata te studenti nerijetko u suradnji s poslodavcem izrađuju praktične završne radove. Stručnjaci iz područja rada uključeni u kreiranje studijskih programa i nastavnih planova predstavljaju snažan doprinos kvalitetnoj edukaciji studenata, naročito kolegija stručne prakse. Opremanje laboratorija je značajna prepreka realizaciji kvalitetne stručne prakse na visokim učilištima. Oprema sukladna dinamici tehnološkog razvoja omogućuje studentima razvijanje i stjecanje kompetencija usklađenih sa suvremenim potrebama tržišta rada. Zajedničko objavljivanje znanstvenih i stručnih radova studenata i nastavnika pridonosi jačanju mentorstava, istraživačkih kapaciteta studenata i širenju perspektiva i kompetencija studenata za poslijediplomske i doktorske studije koji se dobrim dijelom zasnivaju na istraživanju konkretnih fenomena u praksi.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:
Comments