Zdravstvena zaštita u ruralnim područjima: Kako će EU fondovi riješiti probleme dostupnosti liječnika?
- Logička matrica
- 2 days ago
- 4 min read
Zdravstvena zaštita u ruralnim područjima Hrvatske uskoro bi se mogla značajno poboljšati zahvaljujući EU fondu vrijednom 58,8 milijuna eura. Natječaj, koji je upravo otvoren, omogućit će županijama financiranje opreme, edukacije i infrastrukture za primarnu i specijalističku zdravstvenu zaštitu.
Od oko 2100 liječnika obiteljske medicine, njih 800 ima 60 godina, a 285 je u dobi od 65 godina, govore prošlogodišnji podaci o Hrvatskoj. Demografske promjene, izraz koji, ustvari, opisuje na jednoj strani, starenje stanovništva, a na drugoj odlazak mladih i posljedično, nedostatak mladih stručnjaka, odražava se i na situaciju u zdravstvu. Istodobno, udio stanovništva starijeg od 65 godina se s 16 posto 2000. godine povećao na više od 21 posto 2023. godine. Prosječna dob medicinskih sestara u Bugarskoj je 2024. godine bila 49 godina, a u Španjolskoj je čak 49.791 medicinska sestra u dobi između 55 i 64 godine. One će za deset godina otići u mirovinu. Problem dostupnosti liječnika je prvenstveno izražen u ruralnim područjima, situacija u gradovima je ipak bolja. Djelomično će se ovaj problem ublažiti zahvaljujući programu konkurentnost i kohezija 2021.-2027., točnije natječaju vrijednom 58.823.529,00 eura za koji je upravo započeo postupak prijava.
Bolji pristup zdravstvenoj zaštiti
Svrha natječaja je poboljšanje pristupa kvalitetnoj primarnoj, hitnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti na području cijele RH, sa zasebnom alokacijom za projekte na potpomognutim i gdje je to primjenjivo na brdsko-planinskim područjima. Rok za podnošenje projektnih prijava koje mogu poslati jedinice područne, regionalne, samouprave je 1. travnja 2026 godine. Postotak sufinanciranja prihvatljivih troškova projekta iznosi 100 posto, od čega postotak sufinanciranja prihvatljivih troškova iz sredstava EFRR-a može iznositi do najviše 85 posto dok će se obvezni udio nacionalnog sufinanciranja prihvatljivih troškova od najmanje 15 posto osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Prihvatljivim aktivnostima projekta smatraju se nabava dijagnostičko-terapijske i ostale medicinsko-tehničke opreme te edukacija i priprema projektno-tehničke dokumentacije i studijske dokumentacije. Uz to, sredstvima iz poziva mogu se financirati i manji infrastrukturni zahvati kao i usluga stručnog i projektantskog nadzora, koordinatora zaštite na radu te voditelja projekta građenja. Nabava „čistih vozila“ kako su definirana u Direktivi 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća pokrivena su ovim pozivom kao i upravljanje projektom, provedba aktivnosti vezanih za horizontalna načela te promidžba, informiranje i vidljivost.
Pozornost otocima i ruralnim područjima
Hrvatskoj je neophodno poboljšanje pristupa kvalitetnoj primarnoj, hitnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti na području cijele RH, sa zasebnom alokacijom za projekte na potpomognutim i gdje je to primjenjivo na brdsko-planinskim područjima. Provedeno mapiranje potreba u zdravstvu u 2021. godini pokazalo je kako zaobalje i otoci te ruralni krajevi nemaju jednako dostupnu zdravstvenu skrb. Županije s velikom površinom i niskom naseljenošću imaju problem s organizacijom timova primarne zdravstvene zaštite, PZZ, odnosno ugovaranjem istih, pri čemu je veliki problem zadržavanje liječnika kao i problem slabe prometne dostupnosti posebice za udaljenija mjesta od središta županija. Domovi zdravlja kao nositelji primarne zdravstvene zaštite u RH, obilježeni su kadrovskim, infrastrukturnim i tehničkim problemima. Jačanje uloge domova zdravlja provest će se i kroz ulaganja u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, SKZZ, u koju će se ulagati nabavom opreme, kako bi se takva vrsta zdravstvene usluge premjestila s bolničkih kapaciteta na primarnu zdravstvenu zaštitu, a samim time, ona će postati dostupnija pacijentima zbog blizine i manjih čekanja.
Kad je u pitanju djelatnost hitne medicine, postojeći sustav hitne medicinske pomoći preopterećen je zbog geografskih specifičnosti RH tj. slabije povezanosti manjih naselja, posebno onih u nepristupačnim brdsko planinskim područjima te područjima s manjom raspoloživosti liječnika što može smanjiti učinkovitost pružanja hitne medicinske pomoći u okvirima „zlatnog sata“ kao važnog čimbenika u spašavanju života pri hitnim i životno ugrožavajućim stanjima. Stoga je Pravilnikom o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza određeno da ambulante odnosno prostori za reanimaciju zavoda za hitnu medicinu trebaju biti opremljeni defibrilatorima i uređajima za umjetnu masažu srca kako bi se postigla veća učinkovitost pružanja hitne medicinske pomoći kod iznenadnog srčanog zastoja jer se radi o stanjima u kojima je potrebno pomoć pružiti što ranije, a unutar „zlatnog sata„ osigurati prijevoz do bolničke zdravstvene ustanove. Istim Pravilnikom određeno je da ambulante odnosno prostori za reanimaciju trebaju biti opremljeni POCT uređajima tj. biokemijskim analizatorima koji se koristi u diferencijalno dijagnostičke svrhe tj. pri određivanju hitnih stanja. Komplementarna ulaganja kroz ESF+ u specijalistička usavršavanja na razini primarne zdravstvene zaštite, sukladno potrebama koje su iskazane u Nacionalnom planu specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje od 2020. do 2024. pridonijet će rješavanju problema nedostatka zdravstvenih radnika.
Zdravstvena zaštita žena
Ulaganje u manje infrastrukturne radove, opremanje prostora i nabavu opreme u djelatnostima na razini primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite te hitne medicine planirano je s ciljem smanjenja broja upućivanja od strane pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini u bolnice u tim područjima. Na taj način će se na tim razinama zdravstvene zaštite omogućiti više dijagnostičkih i terapeutskih postupaka. Djelatnosti koje se financiraju predmetnim Pozivom s obzirom na razinu zdravstvene zaštite su primarna zdravstvena zaštita, obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna medicina, hitna medicina, palijativna skrb i psihijatrija. Na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite to je ginekologija i opstetricija, medicinska biokemija, radiologija, fizikalna medicina i rehabilitacija, oftalmologija, interna medicina, dermatologija i venerologija.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje: