EU fondovi za sportsku infrastrukturu: 20 milijuna eura za prijavitelje
- Logička matrica
- 14. srp 2025.
- 3 min čitanja
EU fondovi za sportsku infrastrukturu donose više od 20 milijuna eura potpore za gradove, općine i županije koje žele graditi ili obnoviti sportske objekte. Novi javni poziv omogućuje sufinanciranje sportskih dvorana, igrališta, atletskih staza i drugih objekata koji podižu kvalitetu života u lokalnoj zajednici. Rok za prijavu je 8. rujna 2025., a intenzitet potpore doseže do 80%.
EU fondovi za sportsku infrastrukturu – Prilika za lokalne zajednice
Sport je ključna edukativna aktivnost i zato je svaki sportski objekt izuzetno važan. Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanje i opremanja sportskih građevina u 2026. godini. Cilj Poziva je omogućiti ulaganja u sportsku infrastrukturu koja će doprinijeti razvoju sporta i poboljšanju kvalitete života stanovnika u lokalnim zajednicama. Prihvatljivi prijavitelji su općine, gradovi i županije, samostalno ili uz partnere poput sportskih klubova, udruga i drugih pravnih i fizičkih osoba. Projekti se mogu odnositi na izgradnju i rekonstrukciju nogometnih igrališta i stadiona, sportskih dvorana, vanjskih sportskih borilišta, atletskih staza, vaterpolskih borilišta, izradu projektne dokumentacije za nogometne stadione, kao i ulaganja u sportsku infrastrukturu za Europske sveučilišne igre 2028. godine.
Iznosi sufinanciranja
Ukupna planirana sredstva iznose 20 milijuna eura za sportsku infrastrukturu te dodatnih 5 milijuna eura za ESI 2028., uz intenzitet sufinanciranja od 50 do 80 posto, ovisno o indeksu razvijenosti jedinice lokalne i područne, regionalne samouprave. Najveći ukupni iznos sufinanciranja po prijavitelju odobrava se ovisno od programskih područja. Tako za programsko područje nogomet može odobriti sufinanciranje do 300 tisuća eura, za sportsku dvoranu do 450 tisuća eura, a za vanjsko sportsko borilište do 300 tisuća eura. Atletska staza na otvorenom može biti sufinancirana iznosom do 300 tisuća eura ako ima minimalno 6 staza u punom opsegu od 400 metara. Sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za nogometni stadion može iznositi do 150 tisuća eura, dok opremanje vaterpolskog igrališta na površini mora, jezera, rijeke i sl. može iznositi do 10 tisuća eura. Ostatak sredstava potrebnih za projektni prijedlog, prijavitelj je dužan osigurati iz vlastitih, odnosno ostalih izvora. Rok za podnošenje prijava je do 8. rujna 2025. godine do 14 sati. Da bi se uspješno prijavio projekt nužan je elaborat o vlasništvu zemljišta ili građevine, odgovarajući dokument potreban za građenje, glavni ili izvedbeni projekt te izjava ovlaštenog projektanta o usklađenosti projekta sa standardima i dimenzijama propisanim od strane međunarodnih sportskih federacija. S obzirom na poseban interes sportska infrastruktura prepoznata je i u Nacionalnom programu športa 2019.-2026., Općem cilju 4 „Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom“, Posebnom cilju 4.2. Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu“ te Posebnom cilju 4.3. „Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu“.
Pretili dječaci
Uzme li se u obzir da je udio djece koja najviše koriste sportske objekte nešto više od 17 posto u cjelokupnoj populaciji, gledaju li se samo podaci o djeci u dobi do 18 godina, jasno je koliko im je neophodno da imaju i adekvatne sportske objekte na kojima mogu ostvarivati svoje sportske potrebe. Doda li se da gotovo svaka druga odrasla osoba ima problem prekomjerne težine, a da taj problem obuhvaća i oko 35 posto djece u dobi od 8 i 9 godina, više dječake nego djevojčice, jasno je i koliko ih, ustvari, propušta tjelesne aktivnosti. Iako je Hrvatska prilično uspješna u sportskim natjecanjima, brojke o pretilosti ukazuju koliko je sportska aktivnost neophodna. U analizi izrađenoj za potrebe Nacionalnog programa športa iz 2019. godine ustanovljeno je da nedovoljno ulažemo u sportske objekte. Analiza izdvajanja na razini gradova je pokazala kako veći gradovi ulažu od 4,97 do 5,7 posto dok je kod manjih gradova do 10.000 stanovnika izdvajanje znatno niže i iznosi 2,59 posto proračuna. Posebno mali iznos izdvajanja je utvrđen na razini županija i prosječno iznosi 1,06 posto po županiji. Usporedimo li se sa drugim državama, izdvajamo puno manje od, na primjer, Mađarske i Slovenije koje izdvajaju tri puta više od nas, slično kao i Danska dok Estonije izdvaja dvostruko više od Hrvatske. Ustanovljeno je i da nepostojanje mreže sportskih objekata i kriterija onemogućuje kvalitetno i sustavno ulaganje u istu koja mora dovesti do jednake dostupnosti održive sportske infrastrukture u svim krajevima Republike Hrvatske. Različite razine ulaganja na razini i različite mogućnosti za izdvajanje povezani s činjenicom kako sportski objekti jesu primarno javna potreba gradova i županija dovodi do nedovoljne izgrađenosti pojedinih sportskih objekata, a posebno zoran primjer je činjenica kako deset županija u Hrvatskoj nije imalo atletsku stazu.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Aktualni EU pozivi:
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:
Komentari