Hrvatska je samo 2023. imala 4,26 milijardi razloga slaviti Dan Europe
- Logička matrica
- 20 minutes ago
- 3 min read
Dana 9. svibnja 1950. Schumanova deklaracija postavila je temelje za mirnu i prosperitetnu Europu kroz zajedničko tržište ugljena i čelika. Otkrijte kako je ovaj događaj promijenio tijek povijesti i zašto je Dan Europe podsjetnik ove deklaracije kojom je utemeljena Europska unija.
„Objedinjavanje proizvodnje ugljena i čelika... promijenit će sudbinu onih regija koje su se dugo bavile proizvodnjom oružja, a čije su najčešće žrtve bile one same”, riječi su iz Schumanove deklaracije, dokumenta koji je prije 75 godina najavio stvaranje velikog saveza na tlu Europe, današnje Europske unije. Hrvatska je 2023. uplatila u EU proračun 706,2 milijuna eura. To je mnogo novca. Iste godine Hrvatska je iz EU proračuna, kroz razne programe i fondove primila 4,26 milijardi eura. Bez puno riječi, ove brojke govore o koristi članstva u EU. A upravo se prije nekoliko dana navršila 75 obljetnica Schumanove deklaracije, dokumenta koji je 9. svibnja 1950. najavio današnju Europsku uniju. Deklaracijom se predlagalo stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, resursa kojim su raspolagale prve članice, Francuska, tadašnja Zapadna Njemačka, Italija i Nizozemska. Bilo je to svega pet godina nakon najžešćeg ratnog sukoba, a zajednica je trebala udružiti vječite suparnike, Francusku i Njemačku kao partnere za budućnost. Osnivači Europske zajednice za ugljen i čelik su uz Francusku i Zapadnu Njemačku bili i Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, i to je značilo osnivanje prve u nizu nadnacionalnih europskih institucija koje danas čine Europsku uniju. Ne treba zaboraviti da se Europa tada gradila i obnavljala od teškog rata i da je istodobno započinjala faza Hladnog rata, kreirao se novi geostrateški raspored, a na tlu Europe je jedan aktivni učesnik borbe protiv fašizma pozvao na ujedinjavanje bazirano na zajedničkom planiranju i iskorištavanju strateški bitnih resursa, ugljena i čelika.
Ratni zarobljenik kao europski lider
Robert Schuman, rođen kao Nijemac koji je 1919., kao dvadesetrogodišnjak postao francuski državljanin nakon što je regija Alsace-Lorraine vraćena Francuskoj, na početku Drugog svjetskog rata je bio niži ministar u francuskoj vladi. Tijekom drugog svjetskog rata u svom životu Schuman je kao član francuskog pokreta otpora bio zarobljen i trebao je biti deportiran u koncentracijski logor Dachau u kojem je tijekom rata bilo zatočeno više od 200 tisuća ljudi, a procjenjuje se da je ubijeno i do 50 tisuća logoraša. Schuman je izbjegao tu sudbinu i tri godine je živio kao ilegalac, krijući se, da bi se nakon rata ponovno uključio u visoku politiku. Prvo, kao ministar financija, zatim premijer 1947., potom ministar vanjskih poslova od 1948. do 1952. kada inicira nastajanje novog saveza, Europske zajednice za ugljen i čelik. U francuskoj je vladi bio i ministar pravosuđa 1955. i 1956. godine. „Europa se neće stvoriti odjednom ni prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se konkretnim postignućima koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost”, rečenice su iz Schumanove deklaracije, dokumenta koji je bio temelj saveza baziranog na ideji povezivanja Francuske i Njemačke te drugih članica kako bi i time sprečavao izbijanje novog rata na tlu Europe. Novi je sukob postao, citirajući Deklaraciju, „ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć”.
Efekti zajednice za ugljen i čelik
S pravom se smatralo da će udruživanje gospodarskih interesa podići životni standard i biti prvi korak prema ujedinjenoj Europi. Članstvo u zajednici ugljena i čelika bilo je otvoreno i drugim zemljama, to je bilo središte vizije ujedinjene Europe. Teška industrija, ključna za ratovanje temelji se na ugljenu i čeliku, i do tada je bila u nadležnosti suverenih država. Dodatno, povezivanje je sprečavalo nastanak kartela i monopola, povezivalo je gospodarske dijelove država članica i podizalo standard građana Francuske, Zapadne Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i Luksemburga. To je bio ključan korak ujedinjenoj Europi koji je zaključen potpisivanjem Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, u Parizu, 18. travnja 1951. godine. Nakon što su ga ratificirale Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska, ugovor je stupio na snagu 23. srpnja 1952. godine. Tim je ugovorom, osim što je uspostavljeno zajedničko tržište za ugljen i čelik, postavljen i temelj gospodarske zajednice, EU. Ugovorom su uspostavljeni Visoko tijelo, Zajednička skupština, Posebno vijeće ministara i Sud, a vremenom su postale institucije današnje Europske unije - Komisija, Parlament, Vijeće i Sud. Ideja se nakon toga razvijala predstavljanjem koncepta zajedničkog europskog tržišta u talijanskoj Messini, 1955. godine, a dvije godine kasnije potpisani su Ugovori iz Rima koji su stupili na snagu 1. siječnja 1958. godine. Schuman je bio i jedan od kreatora NATO saveza, potpisao je pristupanje Francuske tom savezu, a nakon što je bio francuski ministar pravosuđa, bio je i predsjednik Europske parlamentarne skupštine. Smatra ga se jednim od očeva Europske unije.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: info@logickamatrica.eu
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:
Comments