Proljetni paket europskog semestra 2025: Ključne smjernice za konkurentnost EU-a
- Logička matrica
- 7. srp
- 5 min čitanja
Proljetni paket europskog semestra 2025. donio je ekonomske analize i socijalne izazove članica te nudi političke smjernice za jačanje konkurentnosti i otpornosti EU-a. Paket donosi ciljana preporuke, ističe važnost fiskalne održivosti te naglašava provedbu reformi i ulaganja usmjerenih na strateške prioritete Unije. Ove smjernice ključne su za ostvarenje stabilnog i održivog razvoja u izazovnom globalnom okruženju.
Proljetni paket europskog semestra 2025: Ključni prioriteti i preporuke
U proljetnom paketu europskog semestra 2025. analiziraju se ključni gospodarski i socijalni izazovi u EU-u te se državama članicama pružaju političke smjernice u cilju jačanja konkurentnosti, blagostanja i otpornosti. U tu svrhu paket uključuje preporuke po državama članicama te promiče reforme i ulaganja usklađene s tim prioritetima EU-a.
Iznesene političke smjernice ovog paketa dolaze u vrijeme posebno nestabilnog trgovinskog i sigurnosnog okruženja. Stoga je paket usko povezan s Kompasom za konkurentnost, petogodišnjim planom Komisije za jačanje otpornosti i globalnog položaja EU-a. Ujedno, riječ je o prvoj procjeni napretka država članica u okviru revidiranog okvira gospodarskog upravljanja i njihovih fiskalno-strukturnih planova. U kontekstu sve većih sigurnosnih izazova prvi se put primjenjuje i nacionalna klauzula o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Cilj je NEC-a olakšati prijelaz na više razine rashoda za obranu uz istodobnu zaštitu fiskalne održivosti.
Ciljane preporuke državama članicama
U izvješćima za pojedine zemlje za 2025. procjenjuju se gospodarska i socijalna kretanja te kretanja u području zapošljavanja u svakoj državi članici, u skladu s prioritetima utvrđenima u Kompasu za konkurentnost. Države članice potiču se da povećaju svoju konkurentnost uklanjanjem inovacijskog jaza, unapređenjem dekarbonizacije u skladu s planom za čistu industriju, smanjenjem prekomjernih ovisnosti, povećanjem sigurnosti i otpornosti, među ostalim izgradnjom obrambenih sposobnosti i promicanjem vještina i kvalitetnih radnih mjesta uz istodobno osiguravanje socijalne pravednosti. Kako bi se poduprla konkurentnost u svim sektorima, u Kompasu za konkurentnost utvrđeno je pet horizontalnih čimbenika koji se odražavaju i u preporukama za pojedine zemlje, prilagođenima svakoj državi članici. U ovogodišnjim izvješćima za pojedine zemlje analizira se i provedba planova za oporavak i otpornost i programa kohezijske politike. S obzirom na to da Mehanizam za oporavak i otpornost završava 2026., ključna je brza i ciljana provedba, pri čemu većina država članica mora ubrzati napredak. Komisija istodobno objavljuje Komunikaciju o Mehanizmu za oporavak i otpornost do 2026. kako bi državama članicama dala smjernice za neometano i uspješno zaključenje instrumenta. Komisija također nastoji ubrzati provedbu kohezijske politike, usredotočujući se na strateške prioritete iz preispitivanja u sredini programskog razdoblja. Uzimajući u obzir ciljeve politike EU-a, ovogodišnje preporuke za pojedine zemlje pružaju smjernice prilagođene posebnim potrebama svake države članice. One odražavaju razmjer i hitnost potrebnog djelovanja u tri ključna područja. Prvo obrađeno područje odnosi se na fiskalnu politiku, uključujući reforme za povećanje učinkovitosti porezne politike i javnih rashoda. Sljedeće je provedba planova za oporavak i otpornost i programa kohezijske politike, a treće se područje odnosi na neriješene i/ili novonastale strukturne izazove, s naglaskom na Kompasu konkurentnosti.
Jačanje fiskalne održivosti
U proljetnom paketu europskog semestra 2025. zaključena je prva puna godina makroekonomskog nadzora u skladu s revidiranim okvirom upravljanja. U njemu se ocjenjuje napredak država članica u provedbi njihovih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova dostavljenih prošle jeseni. Komisija ocjenjuje usklađenost usporedbom predviđenog rasta neto rashoda s gornjim granicama koje je utvrdilo Vijeće ili koje su navedene u nacionalnim planovima. U ovogodišnjem paketu naglašava se fleksibilnost revidiranog okvira kako bi se odgovorilo na neočekivane izazove. U okviru plana ReArm Europe/Readiness 2030 predstavljenog u ožujku 2025. Komisija je predložila aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju, čime bi se državama članicama omogućilo da privremeno premaše maksimalne stope rasta neto rashoda kako bi se povećala potrošnja za obranu. Na zahtjev 16 država članica, a to su Belgija,Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija, Komisija je donijela preporuke Vijeću za aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju za 15 predmetnih zemalja.
Fiskalni nadzor
Kad je riječ o državama članicama na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita, Komisija smatra da u ovoj fazi za Francusku, Italiju, Mađarsku, Maltu, Poljsku i Slovačku nije potrebno poduzeti daljnje korake u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita za te zemlje. Naime, nakon što je Belgija dostavila svoj srednjoročni plan, Komisija je preporučila novu korektivnu putanju, koja je trenutačno u postupku donošenja u Vijeću. Iako predviđeni rast neto rashoda Belgije u 2025. premašuje gornju granicu ove preporuke, i dalje je u okviru fleksibilnosti predviđene nacionalnom klauzulom o odstupanju. S druge strane, rast neto rashoda Rumunjske znatno je iznad gornje granice utvrđene njezinim korektivnim kretanjem, što predstavlja jasan rizik za smanjenje prekomjernog deficita do 2030. Komisija stoga preporučuje Vijeću da donese odluku kojom se utvrđuje da Rumunjska nije poduzela učinkovito djelovanje. Komisija je ocijenila i napredak u provedbi srednjoročnih planova 18 država članica. Procjenjuje se da je 12 država članica, a riječ je Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj, već usklađeno s preporučenim maksimalnim rastom neto rashoda, prema potrebi uzimajući u obzir fleksibilnost na temelju nacionalne klauzule o odstupanju. Portugal i Španjolska uglavnom su usklađene, uz ograničena odstupanja od preporučenih putanja. Međutim, za Cipar, Irsku, Luksemburg i Nizozemsku Komisija smatra da postoji rizik od odstupanja od preporučenih maksimalnih stopa rasta koje je utvrdilo Vijeće. Komisija je pripremila i izvješće kako bi ocijenila usklađenost s kriterijem deficita iz Ugovora za četiri države članice, za Austriju, Finsku, Latviju i Španjolsku. S obzirom na procjenu iz izvješća, za Austriju je opravdano pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita koji se temelji na deficitu. Nakon razmatranja mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora Komisija namjerava Vijeću predložiti pokretanje postupaka u slučaju prekomjernog deficita za Austriju i predložiti Vijeću preporuke za okončanje stanja prekomjernog deficita.
Procjena makroekonomskih neravnoteža
Komisija je procijenila postojanje makroekonomskih neravnoteža u 10 država članica odabranih za detaljna preispitivanja u okviru Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2025. godinu. Iako su gospodarska kretanja tijekom protekle godine pridonijela ublažavanju određenih neravnoteža u nekoliko država članica, sve veća neizvjesnost u promjenjivom trgovinskom kontekstu povećava rizike. Estonija pritom ne bilježi neravnoteže jer se čini da su slabosti povezane sa sve lošijom cjenovnom i troškovnom konkurentnošću te cijenama stambenih nekretnina trenutačno ograničene. Cipar je reklasificiran kao „bezneravnoteža” jer se slabosti povezane s vanjskim i privatnim dugom smanjuju, djelomično zbog snažnog gospodarskog rasta, dok se državni dug smanjuje zahvaljujući stalnim proračunskim viškovima. Njemačka je reklasificirana i nalazi se isto tako u kategoriji „bezneravnoteža”jer su se slabosti povezane s velikim suficitom tekućeg računa smanjile tijekom godina te je nedavno najavljen znatan napredak politike. Mađarska, Grčka, Italija, Nizozemska, Slovačka i Švedska i dalje bilježe neravnoteže jer su njihove slabosti i dalje općenito relevantne. Rumunjska i dalje bilježi prekomjerne neravnoteže jer su se njezini fiskalni deficiti i deficit tekućeg računa povećali, a troškovna konkurentnost pogoršala 2024.
Smjernice za zapošljavanje i izazovi socijalne konvergencije
U okviru europskog semestra 2025. Komisija predlaže ažurirane smjernice za politike zapošljavanja država članica usmjerene na promicanje pravednijih i uključivijih tržišta rada. Na temelju smjernica za zapošljavanje donesenih u prosincu 2024., kojima se rješavaju izazovi kao što su nedostatak vještina i radne snage te potreba za osnovnim i digitalnim vještinama u doba umjetne inteligencije, ažuriranjem za 2025. zadržavaju se ključni prioriteti uz istodobnu prilagodbu novim geopolitičkim okolnostima i inicijativama kao što su Unija vještina i Kompas konkurentnosti. U skladu s okvirom za socijalnu konvergenciju, koji je sada ugrađen u revidirani okvir gospodarskog upravljanja, Komisija je provela analizu izazova u području zapošljavanja, vještina i socijalnih pitanja u dvije faze u svakoj državi članici. Nalazi u prvoj fazi predstavljeni su u Zajedničkom izvješću o zapošljavanju za 2025. godinu, a detaljnija analiza u drugoj fazi objavljena je u travnju 2025. za deset država članica. To su Bugarska, Hrvatska, Estonija, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Luksemburg, Rumunjska i Španjolska. Općenito, u drugoj fazi analize utvrđeni su izazovi za uzlaznu socijalnu konvergenciju za tri države članice, Grčku, Italiju i Rumunjsku, uzimajući u obzir odgovore politika koje su države članice poduzele ili planiraju poduzeti radi uklanjanja utvrđenih rizika. O rezultatima analize raspravljalo se i s državama članicama u Odboru za zapošljavanje i Odboru za socijalnu zaštitu u svibnju, prije donošenja proljetnog paketa europskog semestra 2025.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Aktualni EU pozivi:
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:
Komentari