Povrede prava EU: Kako ne poštujemo dogovore!
- Logička matrica
- 23. lip
- 5 min čitanja
Updated: 27. lip
Kada se dogovori ne poštuju, Europska komisija poduzima korektivne mjere, a najnoviji paket koji opisuje povrede prava EU donosi niz postupaka protiv država zbog neusklađenosti na područjima od zaštite okoliša do javnih natječaja. U nastavku donosimo pregled posljednjih postupaka koje je EK pokrenula protiv Bugarske, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Rumunjske i Slovačke
Uspostava jedinstvenog standarda u politikama EU zahtijeva uz jednaka prava i jednake obaveze prema članicama. Nažalost, često se događa da se pojedine članice, iz raznih razloga, ne uspijevaju uskladiti i prilagoditi svoje propise i pravila onima dogovorima postignutim na razini cijele EU. Stoga su neminovne korektivne mjere koje poduzima EK prema članicama, a koje se kreću od pozivanja članica da usklade svoje propise pa do pokretanja postupaka pred Sudom EU. Riječ je o dugotrajnim postupcima kojima se u konačnici postiže usklađivanje sa zajedničkim obvezama. Ovo su samo neki od posljednjih postupaka koje je pokrenula EK.
U redovitom paketu odluka o povredama Europska komisija poduzima pravne radnje protiv država članica koje se ne pridržavaju obveza u skladu s pravom EU-a. Tim se odlukama, kojima su obuhvaćena različita područja politika EU-a, nastoji osigurati pravilna primjena prava EU-a u korist građana i poslovnih subjekata. Između ostalih, u paketu odluka donesenih u lipnju Komisija je pozvala Bugarsku, Grčku, Mađarsku i Slovačku da ispune obveze izvješćivanja u skladu s Direktivom o buci. Direktivom se od država članica traži da izrade karte buke koje prikazuju izloženost buci u većim aglomeracijama te uz glavne željezničke rute, glavne ceste i veće zračne luke.
Opasni mravi iz Italije
Europska komisija odlučila je uputiti i obrazloženo mišljenje Italiji jer nije spriječila ni upravljala unošenjem i širenjem crvenog mrava, Solenopsis invicta, kako je propisano Uredbom o invazivnim stranim vrstama. Invazivne strane vrste jedan su od pet glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti u Europi i svijetu. Uredbom o invazivnim stranim vrstama nastoji se spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru i ublažiti štetne učinke invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost i povezane ekosustave te zdravlje i sigurnost ljudi, kao i smanjiti njihov društveni i gospodarski učinak u Europi. Protivno Uredbi, nakon otkrivanja crvenih mrava na Siciliji, Italija nije bez odgode o tome obavijestila Komisiju i druge države članice. Europska komisija uputila je i obrazloženo mišljenje Rumunjskoj jer se nije uskladila s Direktivom o staništima. U skladu s Direktivom o staništima države članice moraju predložiti područja od značaja za Zajednicu koja će postati dio mreže Natura 2000 na razini EU-a. Nakon što Komisija odobri neko područje, država članica mora ga odrediti kao posebno područje očuvanja u roku od šest godina te utvrditi ciljeve i mjere očuvanja kojima će se zaštićene vrste i staništa održati ili vratiti u povoljno stanje očuvanosti. To su bitni zahtjevi za upravljanje mrežom Natura 2000 i zaštitu bioraznolikosti u cijelom EU-u. Komisija je 2. srpnja 2020. Rumunjskoj uputila službenu opomenu jer nije odredila 382 područja od značaja za Zajednicu kao posebna područja očuvanja. Komisija je utvrdila i da Rumunjska za ta područja nije utvrdila pojedinačne detaljne ciljeve očuvanja. Rumunjska je otad odredila 213 posebnih područja očuvanja, ali 169 područja i dalje nije određeno. Obrazloženo mišljenje upućeno je i Slovačkoj jer nije pravilno primijenila Direktivnu o odlagalištima otpada i Okvirnu direktivu o otpadu. Direktivom o odlagalištima otpada utvrđuju se standardi za odlagališta otpada kako bi se spriječili štetni utjecaji na zdravlje ljudi, vodu, tlo i zrak. U skladu s tom direktivom države članice moraju poduzeti mjere kako bi osigurale da se na odlagališta odlaže samo obrađeni otpad. U skladu s Okvirnom direktivom o otpadu države članice moraju prikupljati i odlagati otpad na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu te se zabranjuje ostavljanje otpada, divlje odlaganje ili nekontrolirano zbrinjavanje otpada. Komisija je u studenom 2021. poslala službenu opomenu Slovačkoj. Međutim, utvrđeni nedostaci još nisu uklonjeni.
Poljska ne štiti vodu za piće
Europska komisija danas je odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Poljske jer nije donijela nacionalne zakone kojima se prenosi preinačena Direktiva o vodi za piće. Preinačenom Direktivom o vodi za piće dodatno se štiti zdravlje ljudi ažuriranjem standarda kvalitete vode, odredbama o zabrinjavajućim onečišćujućim tvarima kao što su endokrini disruptori i mikroplastika, te osiguravanjem čišće vode iz slavine. Direktivom se odgovara i na problem istjecanja vode jer se trenutačno u prosjeku 30 posto vode za piće u EU-u gubi tijekom distribucije. Uz to, Europska komisija je Sudu Europske unije uputila predmet protiv Grčke jer nije donijela akcijske planove za upravljanje bukom za sva naseljena područja i glavne ceste kako je propisano Direktivom o buci. U Direktivi o buci utvrđuju se razine onečišćenja bukom i rješenja kao što su odgovarajuće urbanističko planiranje i mjere zaštite od buke. Direktivom se od država članica traži da izrade karte buke koje prikazuju izloženost buci u većim aglomeracijama te uz glavne željezničke rute, glavne ceste i veće zračne luke. Na temelju tih strateških karata buke određuju se mjere za smanjivanje zagađenja bukom. Europska komisija je Sudu Europske unije uputila i predmet protiv Poljske jer nije osigurala da predstavnici zainteresirane javnosti, uključujući pojedince i nevladine organizacije za zaštitu okoliša, mogu prozivati tijela zbog nepostojanja ili nedostatnosti planova za kvalitetu zraka, koji se zahtijevaju Direktivom o kvaliteti zraka.
Grčko nepoštivanje Suda EU
Europska komisija odlučila je Grčkoj uputiti službenu opomenu u skladu s člankom 260. UFEU-a jer ne postupa u skladu s presudom Suda Europske unije od 17. prosinca 2020. U presudi je utvrđeno da Grčka nije utvrdila ciljeve i mjere očuvanja za 239 posebnih područja očuvanja kako je propisano Direktivom o staništima. Na temelju te direktive države članice moraju predložiti područja od značaja za Zajednicu, koja potom postaju dio mreže Natura 2000 na razini EU-a. Nakon što Komisija odobri neko područje, država članica mora ga odrediti kao posebno područje očuvanja u roku od šest godina te utvrditi ciljeve i mjere očuvanja kojima će se zaštićene vrste i staništa održati ili vratiti u povoljno stanje očuvanosti. Europska komisija pokrenula je i postupak zbog povrede upućivanjem službene opomene Portugalu jer nije pravilno proveo pravila EU-a protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. U službenoj opomeni Komisija upućuje na znatne nedostatke u primjeni EU-ova sustava certificiranja ulova, koji je osmišljen kako bi se spriječio ulazak ribe ulovljene nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovom na tržište EU-a. Europska komisija odlučila je pokrenuti postupak zbog povrede upućivanjem službene opomene Mađarskoj jer u dodjeli vrijednog ugovora o eksploataciji rudnika pijeska i šljunka nije koristila otvoren i transparentan natječajni postupak. Sloboda poslovnog nastana iz članka 49. UFEU-a podrazumijeva da javna tijela jamče jednako postupanje prema gospodarskim subjektima i transparentnost postupaka dodjele ugovora. Komisija smatra da je Mađarska povrijedila obveze koje ima na temelju članka 49. UFEU-a time što je dodijelila ugovor o eksploataciji rudnika u zatvorenom natječajnom postupku. Zbog nedostatka transparentnosti tog postupka u njemu nisu mogli sudjelovati zainteresirani gospodarski subjekti. Ugovor je dodijeljen na razdoblje od 20 godina i može se produljiti na 30 godina, i tijekom tog se razdoblja kontinuirano krše prava drugih zainteresiranih subjekata isključenih iz postupka dodjele.
Za više informacija o EU fondovima obratite se na: Chat funkcija: www.logickamatrica.eu E-mail: info@logickamatrica.eu
Aktualni EU pozivi:
EU sutra - što nas očekuje od 2028.
Pogledajte nove EU pozive za bespovratno financiranje:
Comments